Najava da bi nekadašnji komandant Vojske Rs Ratko Mladić mogao biti sahranjen uz najviše državne počasti izazvala je oštre reakcije u Evropskoj uniji (EU), ali i manjem dijelu javnosti u Srbiji.

Mladić je preminuo 27. augusta u pritvoru u Haagu, gdje je služio doživotnu kaznu. Pravomoćnom presudom iz 2021. godine proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Relativizacija ratnih zločina

Srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić izjavio je da će o mjestu sahrane odlučiti porodica, ali i najavio spremnost Srbije da preuzme Mladićevo tijelo i organizira njegovu sahranu uz najviše državne počasti.

Historičarka Olga Manojlović Pintar ocijenila je za Deutsche Welle da bi takav čin predstavljao nastavak politike relativiziranja ratnih zločina i ignoriranja haških presuda.

Advokat i pravni stručnjak za ratne zločine Mihailo Pavlović naglasio je da Srbija takvim izjavama želi "zacementirati svoju ulogu u izvršenom genocidu u Srebrenici".

"Čini se da predstavnicima vlasti u Srbiji nije dovoljna okolnost da je Međunarodni sud pravde presudio da Srbija nije izvršila, niti bila saučesnik u genocidu u Srebrenici, iako je istodobno presudio da ga nije spriječila. Teško se oteti utisku da dajemo sve od sebe kako bismo ipak preuzeli ulogu u najtežem mogućem zločinu koji je počinjen u Evropi nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Pavlović.

Na mračnoj strani historije

Dodao je i da se preuzimanjem tijela i sahranom uz najviše vojne počasti osuđenom ratnom zločincu Srbija "otvoreno stavlja na mračnu stranu historije, bez namjere da se suoči sa zlom koje je počinjeno na prostoru bivše Jugoslavije".

Na Vujićeve najave reagirala je i Evropska komisija (EK), poručivši da je veličanje ratnih zločinaca suprotno osnovnim evropskim vrijednostima te da za to nema mjesta ni u Evropskoj uniji ni u zemljama kandidatima.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije osudio najavu državnih počasti, ali je kritikovao Haški tribunal zbog toga što Mladiću, kako je naveo, nije omogućeno da posljednje dane života provede u Srbiji. Slično je reagirao i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, navodi ugledni njemački medij.

Opozicione stranke u Srbiji uglavnom su osudile mogućnost državnih počasti za Mladića, dok su pojedine desničarske stranke i pokreti njegovo naslijeđe ocijenili pozitivno i nazvali ga "herojem".

Mladić je uhapšen u Srbiji 2011. godine nakon 15 godina skrivanja. Prvostepenom presudom osuđen je na doživotni zatvor, a Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove potvrdilo je presudu 2021. godine.

Pravni stručnjak za ratne zločine Mihailo Pavlović ocijenio je da nije izvjesno da bi Srbija zbog eventualne sahrane uz državne počasti mogla snositi pravne posljedice, ali je upozorio da bi takav čin mogao otvoriti prostor za postupke žrtava i njihovih porodica.