Gotovo da više ne čekamo pola ili tri četvrtine vijeka na ekstremno topla ljeta, već ih viđamo gotovo svako drugo ljeto, upozorava meteorolog Nedim Sladić.

Bosna i Hercegovina se, prema riječima meteorologa Nedima Sladića, nalazi na izlasku iz jednog od najdugotrajnijih perioda izuzetno visokih temperatura zraka otkako postoje instrumentalna mjerenja u našoj zemlji. Period ekstremnih vrućina počeo je krajem jula, a njegove posljedice, ističe Sladić, već se osjećaju u brojnim segmentima života. 

Sladić navodi da je ovogodišnje ljeto po svojim karakteristikama najviše sličilo ljetu iz 2003. godine, koje je sve do prije dvadesetak godina važilo za najtoplije evropsko ljeto još od 1540. godine.

Prema njegovim riječima, ovogodišnje ljeto donijelo je niz temperaturnih rekorda, ali i posljedice koje nisu ograničene samo na zdravlje stanovništva.

„Posljedice ekstremnog ljeta, pogotovo njegovog drugog dijela, sada maltene osjećamo svi, ne samo zdravstveno, već i u mnogim drugim aspektima – poljoprivredi, šumarstvu, ekonomiji“, naveo je Sladić.

Posebno ističe analizu Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine, prema kojoj su Mostar i Bihać zabilježili najtoplije ljeto otkako postoje mjerenja na tim stanicama, dok je Sarajevo imalo treće najtoplije ljeto.

Glavni grad Bosne i Hercegovine suočio se i s izraženim nedostatkom padavina. Sladić navodi da je u Sarajevu, uprkos povremenim pljuskovima, zabilježena tek polovina prosječne ljetne količine padavina.

Posebno upečatljiv podatak odnosi se na Mostar. Srednja maksimalna temperatura zraka u augustu 2026. godine iznosila je čak 39,5 stepeni Celzijusa, dok je prosječna augustovska maksimalna temperatura u Mostaru nešto ispod 33 stepena.

Sve češća ekstremno topla ljeta

Sladić upozorava da problem nije samo u pojedinačnim rekordima, već prije svega u tome što ekstremno topla ljeta postaju sve učestalija.

Kako navodi, čak je pet od deset najtoplijih ljeta u Bosni i Hercegovini od početka instrumentalnih mjerenja zabilježeno u posljednjih sedam godina.

„Neko će reći, desilo se i 1540, 1616, 1729. godine. Jeste, ekstrema je uvijek bilo i to nije osporivo. Ono što je bitnije ovdje jeste sve veća učestalost takvih ljeta“, istakao je Sladić.

Prema njegovim riječima, vjerovatnoća pojave ljeta poput ovogodišnjeg sada je 55 posto veća nego u predindustrijskom periodu.

„Gotovo da više ne čekamo pola ili tri četvrtine vijeka, već ih viđamo gotovo svako drugo ljeto, jer je vjerovatnoća ljeta poput ovog iz 2026. sada veća za 55 posto u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Prijašnja klima to nije dozvoljavala“, upozorava Sladić.

Požari stigli do dijelova Bosne gdje ih nisu očekivali

Ovogodišnje ljeto ostat će upamćeno i po velikom broju požara. Sladić posebno izdvaja činjenicu da se požari nisu pojavljivali samo u Hercegovini, već i širom Bosne.

„Ovo ljeto, mimo ostalog, pamtit ćemo po nečemu što smo svi smatrali da se nama ‘ne može desiti’, a to su požari“, naveo je Sladić, dodajući da su se pojedini požari približavali gradovima i kućama u područjima gdje ih građani ranije nisu očekivali.

Zbog svega navedenog, Sladić smatra da je vrijeme za ozbiljnije promišljanje o prilagođavanju klimatskim promjenama i povećanju otpornosti društva i infrastrukture.

Postavlja pitanje koliko se radi na otpornijoj infrastrukturi, zaštiti prirodnih resursa i šuma, podršci poljoprivrednicima i vatrogascima, ali i očuvanju rijeka i drugih prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine.

Na kraju upozorava da ekstremne vrućine ne bi trebale biti jedino upozorenje.

„Ne želim da idući tekst budem pisao kada našu zemlju budu pogodile bujične, ili ne daj Bože, poplave širih razmjera“, poručio je Sladić.