Himalajski ledenjaci danas gube masu čak 65 posto brže nego prije deset godina, dok se istovremeno povećava broj nestabilnih ledenjačkih jezera koja mogu izazvati iznenadne i razorne poplave. Novo istraživanje upozorava da se čitav ekološki sistem Himalaje približava kritičnoj tački.

Izvještaj Systemiqa, napravljen uz doprinos Međunarodnog centra za integrirani planinski razvoj (ICIMOD) i indijskog Nacionalnog instituta za himalajski okoliš G.B. Pant, objavljen je ovog mjeseca, a posebno ukazuje na ubrzano topljenje ledenjaka i veliki nedostatak sistemskog nadzora.

Upozorenje je objavljeno samo nekoliko sedmica nakon katastrofe na granici Nepala i kineske regije Tibet. Krajem augusta došlo je do urušavanja ledenjaka koje je pokrenulo lavinu leda i stijena, nakon čega su uslijedile ogromne bujične poplave i odroni.

Prema posljednjim dostupnim zvaničnim podacima, u katastrofi je potvrđena smrt više od 1.400 ljudi, dok se približno 5.600 osoba i dalje vodi kao nestalo.

Od približno 40.000 ledenjaka prati se samo 21

Jedan od problema na koji istraživači posebno upozoravaju jeste nedostatak podataka o promjenama koje se događaju na Himalaji.

Na području Himalaje i Karakoruma nalazi se približno 40.000 ledenjaka, ali se trenutno dugoročno i sistemski prati samo njih 21. Naučna posmatranja do sada su obuhvatila tek nekoliko desetaka ledenjaka.

Dok se ledenjaci povlače, iza njih ostaje sve veći broj jezera.

Problem predstavlja činjenica da vodu u takvim jezerima često zadržavaju samo nestabilne naslage stijena, zemlje i leda. Ukoliko takve prirodne prepreke popuste, može doći do naglih i razornih poplava.

Rast temperatura istovremeno dodatno destabilizira trajno smrznuto tlo i planinske padine. Time se povećava mogućnost lančanih katastrofa koje mogu pogoditi gusto naseljene doline.

Deseci ledenjačkih jezera već označeni kao vrlo rizični

Samo na području Indije identificirano je 56 ledenjačkih jezera koja su svrstana u kategoriju vrlo visokog rizika.

Himalajska područja zauzimaju približno 18 posto ukupne površine Indije, ali se, prema istraživanju, na njima događa oko 35 posto prirodnih katastrofa u toj zemlji.

Opasnost, međutim, nije ograničena samo na moguće poplave.

Himalaja predstavlja ogroman prirodni vodni sistem iz kojeg se napajaju neke od najvećih azijskih rijeka, a voda koja dolazi s ovog planinskog područja neophodna je stotinama miliona ljudi.

ICIMOD procjenjuje da će većina riječnih slivova Hindukuša i Himalaje približno sredinom ovog stoljeća dostići takozvani vrhunac vode.

To bi značilo da će topljenje ledenjaka u tom periodu stvarati najveću količinu vode. Nakon dostizanja vrhunca, protoci bi trebali početi opadati jer će u ledenjacima ostajati sve manje leda koji se može otopiti.

Himalajska voda podržava oko petine indijskog BDP-a

Razmjere mogućih posljedica ne završavaju na stanovništvu koje živi neposredno uz Himalaju.

Prema procjenama iz novog istraživanja, voda koja dolazi s Himalaje direktno ili indirektno podržava približno 20 posto indijskog bruto domaćeg proizvoda.

Od nje zavise proizvodnja pšenice, riže i čaja, rad hidroelektrana, ali i brojni drugi dijelovi ekonomije i svakodnevnog života stanovništva.

Autori istraživanja zbog toga upozoravaju da Himalaju više nije moguće posmatrati samo kao udaljeno planinsko područje.

Ona predstavlja ključnu infrastrukturu za sigurnost snabdijevanja vodom i hranom, ali i ekonomsku sigurnost velikog dijela Južne Azije.

U izvještaju se upozorava da se ekološki sistem koji sve to omogućava približava kritičnoj tački.