Saudijska Arabija godinama je pokušavala izaći iz rata u Jemenu koji joj je donio ogroman finansijski teret, ozbiljno narušio međunarodni ugled i nije uspio slomiti Hute. Sada se Rijad ponovo suočava s istim protivnikom, ali u mnogo opasnijim regionalnim okolnostima, piše Express.

Huti su pokrenuli novu ofanzivu, napadaju saudijsku infrastrukturu i šire kontrolu uz Crveno more, dok Iran iz šire regionalne krize dobija dodatni prostor za pritisak na Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike.

Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump zasad ne želi otvoriti još jedan direktni vojni front.

Posljednjih dana položaj Saudijske Arabije dodatno se pogoršao. Huti, koji godinama primaju različite oblike podrške iz Irana, zauzeli su strateški važnu luku Mokha i otok Perim, poznat i kao Mayun, u području Bab al-Mandaba.

Time su znatno ojačali položaj uz južni ulaz u Crveno more, jednu od najvažnijih trgovačkih i energetskih ruta na svijetu.

Problem za Rijad posebno je ozbiljan jer se sve događa u trenutku kada je drugi ključni pravac za izvoz bliskoistočne nafte, Hormuški moreuz, već snažno pogođen ratom i sigurnosnom krizom.

Saudijska Arabija zato se posljednjih mjeseci sve više oslanjala na Crveno more kao alternativnu izvoznu rutu.

Pogođen ključni saudijski naftovod

Dodatni udarac stigao je napadom dronovima na saudijski naftovod East-West, izgrađen upravo kako bi sirova nafta iz nalazišta na istoku zemlje mogla zaobići Hormuški moreuz i stići do luka na Crvenom moru.

Dijelovi naftovoda nakon napada morali su biti isključeni iz upotrebe, a prema najnovijim procjenama poremećaji bi mogli potrajati sedmicama.

Saudijske vlasti navele su da su dronovi stigli iz pravca Iraka.

Niko nije službeno preuzeo odgovornost za napad, iako u Iraku djeluju naoružane grupe povezane s Teheranom.

Trump je rekao da iza napada "vjerovatno" stoji Iran.

East-West naftovod posljednjih je mjeseci postao posebno važan jer Saudijskoj Arabiji omogućava transport miliona barela dnevno prema Crvenom moru bez prolaska kroz Hormuz.

Napad je zato dodatno pokazao koliko su ranjivi i alternativni pravci kojima Rijad pokušava održati izvoz.

Bin Salman tražio pomoć od Trumpa

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman posljednjih se dana obratio Washingtonu tražeći snažniju američku vojnu podršku protiv Hutija.

Prema izvještajima američkih medija i Reutersa, bin Salman je tražio direktne američke udare kako bi se zaustavilo napredovanje Hutija.

Trump nije pristao.

Sjedinjene Američke Države spremne su Saudijskoj Arabiji pružati obavještajne podatke i pomoć pri određivanju ciljeva, ali američki predsjednik zasad ne želi direktno uključiti američke snage u novu veliku vojnu kampanju u Jemenu.

Za Rijad je to neugodan podsjetnik da američka sigurnosna podrška ima granice.

Saudijska Arabija decenijama je jedan od najvažnijih partnera Washingtona na Bliskom istoku, a Trump i Mohammed bin Salman održavaju bliske odnose. Ipak, SAD su već duboko uključene u sukob s Iranom, zbog čega Bijela kuća pokušava izbjeći dodatno širenje rata.

Trump je rekao i da su Huti preko kontakata poručili Washingtonu da ne žele rat sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Takva poruka dodatno smanjuje američki interes za direktnu intervenciju sve dok američki interesi i snage nisu neposredno ugroženi.

Za Saudijsku Arabiju situacija je drugačija – njena energetska infrastruktura, gradovi i trgovačke rute već se nalaze pod pritiskom.

Rat iz kojeg se Rijad pokušavao izvući

Huti su glavni grad Jemena Sanu zauzeli još 2014. godine.

Saudijska Arabija godinu kasnije okupila je vojnu koaliciju i intervenirala kako bi međunarodno priznatu jemensku vladu vratila na vlast.

Operacija koja je trebala biti relativno kratka pretvorila se u višegodišnji rat.

Saudijska avijacija izvela je hiljade napada, ali Huti nisu vojno poraženi. Rat je istovremeno doprinio katastrofalnoj humanitarnoj situaciji u jednoj od najsiromašnijih država svijeta, a procjene direktnih i indirektnih posljedica sukoba govore o stotinama hiljada mrtvih.

Nakon primirja postignutog 2022. godine Rijad je promijenio pristup.

Umjesto pokušaja vojnog uništenja Hutija, Saudijska Arabija pokušavala je pregovarati i održavati relativan mir na svojoj južnoj granici.

Za Mohammeda bin Salmana stabilnost je imala i širi ekonomski značaj.

Njegova strategija razvoja Saudijske Arabije oslanja se na ogromne investicije, turizam, globalne sportske događaje i privlačenje stranog kapitala.

Kraljevstvo će biti domaćin EXPO-a 2030. godine, a četiri godine kasnije i Svjetskog prvenstva u fudbalu.

Novi raketni i dronovski napadi teško se uklapaju u sliku stabilnog regionalnog poslovnog centra koju Rijad želi izgraditi.

Iran sada ima dvije poluge pritiska

Za Iran nova faza jemenskog rata predstavlja stratešku priliku.

Huti nisu jednostavno jedinica pod direktnom komandom Teherana. Imaju vlastito vodstvo, političku strukturu i interese. Iran im, međutim, godinama pruža vojnu, finansijsku i tehnološku podršku, dok se interesi dvije strane često podudaraju.

U trenutku direktnog sukoba Irana sa Sjedinjenim Američkim Državama Huti Teheranu pružaju mogućnost stvaranja pritiska daleko od iranskih granica.

Iran može ugrožavati promet kroz Hormuški moreuz, dok Huti sada imaju znatno snažniji položaj oko Bab al-Mandaba.

To je kombinacija koja može imati posljedice daleko izvan Bliskog istoka.

Cijena nafte Brent ponovo je premašila 100 dolara po barelu, a poremećaji su već snažno pogodili saudijsku proizvodnju i izvoz.

Prema podacima koje je objavio The New York Times, saudijski izvoz nafte u augustu pao je na približno 3,2 miliona barela dnevno, najniži nivo u najmanje 13 godina.

Međunarodna agencija za energiju procijenila je i da je saudijska ponuda sirove nafte u augustu pala na oko šest miliona barela dnevno, najniži nivo u više od tri decenije.

Iran zato ne mora ostvariti klasičnu vojnu pobjedu da bi svojim protivnicima stvorio ozbiljne probleme. Dovoljno je održavati nesigurnost na pravcima kojima prolazi veliki dio svjetske energije.

Više cijene nafte i goriva pritom imaju i političke posljedice u SAD-u, posebno pred izbore za Kongres.

Rijad pred neugodnim izborom

Saudijska Arabija sada se nalazi u gotovo paradoksalnoj situaciji.

Ako ponovo pokrene veliku vojnu kampanju protiv Hutija, riskira povratak u rat iz kojeg se godinama pokušavala izvući i u kojem ranije nije uspjela ostvariti glavne ciljeve.

Ako ne odgovori dovoljno snažno, Huti mogu dodatno učvrstiti položaje uz Crveno more i nastaviti pritisak na saudijsku energetsku infrastrukturu.

Ni podrška Washingtona više ne izgleda kao automatska garancija direktne američke intervencije.

Američka vojska Saudijcima pruža obavještajnu i drugu neborbenu pomoć, ali Trump zasad povlači granicu kod direktnih američkih udara.

Mohammed bin Salman sastao se u Džedi i s komandantom američke Centralne komande (CENTCOM), admiralom Bradom Cooperom, dok sigurnosna kriza nastavlja eskalirati.

Najveća opasnost za Saudijsku Arabiju zato više nije samo povratak velikog rata u Jemenu.

Mnogo ozbiljniji scenarij bio bi spajanje nekoliko dosad djelimično odvojenih sukoba – američko-iranskog rata, borbi u Jemenu, djelovanja proiranskih grupa iz Iraka i borbe za kontrolu nad ključnim pomorskim i energetskim pravcima – u jednu veliku regionalnu krizu.

U takvom scenariju čak ni ogromno saudijsko naftno bogatstvo i blizak odnos s Washingtonom možda neće biti dovoljni da Rijad zaštite od ekonomskih i sigurnosnih posljedica.

Izvor: Express / 24sata / The New York Times