Njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) kritizirao je reakcije evropskih političara nakon sahrane pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, ocijenivši da odnos dijela vlasti u Srbiji prema njegovoj smrti nije mogao biti iznenađenje onima koji godinama prate politička dešavanja u toj zemlji.

Autor analize Michael Martens smatra da političari u Briselu, Berlinu i Parizu često ne posvećuju dovoljno pažnje Srbiji, a zatim burno reagiraju kada događaji poput Mladićeve sahrane otkriju probleme koji su, prema njegovom mišljenju, prisutni godinama.

Mladić je umro 27. augusta 2026. u pritvorskoj jedinici UN-a u Haagu, gdje je služio doživotnu kaznu zatvora. Pravomoćno je osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Sahranjen je 7. septembra u Beogradu, uz vojne počasti i prisustvo visokih srbijanskih zvaničnika.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća António Costa nakon sahrane ocijenili su prizore iz Beograda "šokantnim" i upozorili da veličanje osuđenih ratnih zločinaca nije spojivo s vrijednostima na kojima počiva put Srbije prema Evropskoj uniji.

"Ne može biti iznenađenje"

Martens u tekstu, koji je prenio Deutsche Welle, polazi od tvrdnje da je razumljivo što Srbija nije svakodnevno među glavnim temama evropskih političara, ali smatra da nedostatak kontinuirane pažnje ima posljedice.

Prema njegovoj ocjeni, reakcije nakon Mladićeve sahrane pokazale su koliko dio evropske političke javnosti slabo prati dugoročnije procese u Srbiji.

Martens ocjenjuje kao neprihvatljivo to što je Mladić sahranjen uz vojne počasti i što su se visoki državni zvaničnici pojavili na sahrani, ali istovremeno tvrdi da oni koji redovno prate Srbiju zbog toga nisu mogli biti iznenađeni.

On navodi da predstavnici vlasti godinama relativiziraju ili veličaju pojedine ratne zločince, dok se istovremeno u javnom prostoru toleriraju murali i druga obilježja posvećena Mladiću.

"Mladićeva smrt samo je uklonila zastor" iza procesa koji su, prema Martensu, dugo bili zanemarivani izvan Srbije, prenosi DW.

Kritika Vučića i odnosa vlasti

Autor FAZ-a posebno ukazuje na izostanak javne osude predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prema ministrima i drugim predstavnicima vlasti koji su učestvovali u odavanju počasti Mladiću.

Na sahrani su bili prisutni visoki srbijanski zvaničnici, a Mladićev lijes bio je prekriven zastavom Srbije. Ceremonija je uključivala i elemente vojnih počasti.

Martens takve događaje povezuje sa širim odnosom prema ratovima devedesetih i ocjenjuje da evropske institucije prečesto reaguju tek kada određeni događaj izazove međunarodni skandal.

Njegov tekst predstavlja autorsku političku analizu, a ne stav redakcije Deutsche Wellea, što DW izričito navodi uz svoj pregled njemačke štampe.

Bi li prekid pregovora išta promijenio?

Nakon sahrane pojavili su se i pozivi da se dodatno zaustavi evropski put Srbije.

Martens, međutim, smatra da takva prijetnja nema veliki praktični značaj jer su pristupni pregovori Srbije s Evropskom unijom već godinama gotovo blokirani.

"Razgovori sa Srbijom faktički su zaustavljeni već nekoliko godina", navodi autor.

Po njegovoj procjeni, mnogo snažniju političku poruku Beogradu mogao bi poslati uspjeh Crne Gore na putu prema članstvu u Evropskoj uniji.

Takav razvoj događaja, smatra Martens, pokazao bi da proširenje nije samo apstraktno obećanje nego ostvariva mogućnost za države koje ispune potrebne reformske uslove.

Crna Gora kao mogući primjer

Martens ipak upozorava da ni Crna Gora, čak i ako ispuni reformske kriterije, nema automatski zagarantovano članstvo.

Posebno ukazuje na složen proces ratifikacije pristupanja novih članica u pojedinim državama EU.

Kao jedno od mogućih rješenja navodi prijedlog bh. analitičara Adija Ćerimagića.

Ćerimagić predlaže da bi Crna Gora, nakon ispunjavanja svih uslova, mogla odmah dobiti pristup zajedničkom evropskom tržištu i Schengenskom prostoru čak i ako formalno članstvo zbog političkih i ratifikacijskih prepreka ne bi moglo uslijediti istog trenutka.

Martens smatra da bi takav potez ojačao i političke snage u Srbiji koje se protive nacionalizmu i veličanju ratnih zločinaca.

Nasuprot tome, prijetnja prekidom procesa koji je već gotovo zaustavljen mogla bi, prema njegovoj ocjeni, ostati bez ozbiljnog političkog efekta.

Izvor: Dnevno.hr / Deutsche Welle / Frankfurter Allgemeine Zeitung