Pomoćnik ruskog predsjednika Nikolaj Patrušev zaprijetio je Poljskoj katastrofalnim posljedicama u slučaju direktnog vojnog sukoba s Rusijom, tvrdeći da bi poljska državnost mogla nestati za svega nekoliko dana.

„Poljska državnost prestala bi postojati za dva ili tri dana“, poručio je Patrušev, navodeći da bi Moskva u takvom scenariju upotrijebila „čitav arsenal raspoloživih snaga i sredstava“.

Oštra poruka uslijedila je nakon izjave poljskog ministra vanjskih poslova Radosława Sikorskog o vojnoj snazi NATO-a.

Međutim, važan dio konteksta izgubljen je u dijelu ruskih izvještaja: Sikorski nije govorio o tome da bi Poljska sama krenula u rat protiv Rusije, nego o hipotetičkom ruskom napadu na NATO.

Patrušev: Upotrijebili bismo sve raspoložive snage

Patrušev, nekadašnji sekretar ruskog Vijeća sigurnosti, a danas pomoćnik predsjednika Vladimira Putina, izjavu je dao u intervjuu za ruski list Argumenti i fakti.

Govoreći o Sikorskom, optužio ga je da „amaterski“ procjenjuje rusku vojnu moć.

„U slučaju ulaska Poljske u vojne akcije protiv Rusije, naša zemlja upotrijebit će cijeli arsenal raspoloživih snaga i sredstava“, rekao je Patrušev.

Zatim je ustvrdio da bi „poljska državnost prestala postojati za dva-tri dana“.

Patrušev je također tvrdio da Rusija u ratu protiv Ukrajine ne koristi puni vojni potencijal.

To je tvrdnja ruskog zvaničnika, a ne nezavisno utvrđena procjena ruskih trenutnih vojnih kapaciteta.

Njegova formulacija o „čitavom arsenalu“ veoma je široka. U citiranoj izjavi nije izričito spomenuo nuklearno oružje, pa njegove riječi ne treba proširivati u tvrdnju da je direktno zaprijetio nuklearnim napadom na Poljsku.

Šta je Sikorski zapravo rekao

Povod za reakciju Moskve bila je diskusija na skupu Yalta European Strategy u Kijevu, tokom koje je Sikorski govorio o mogućem sukobu NATO-a i Rusije.

„Ako bi Rusija napala nas i mi skinuli rukavice, mislim da bismo Rusiju prilično brzo porazili“, rekao je Sikorski.

Pod „mi“ je govorio o evropskim članicama NATO-a i njihovim saveznicima, a ne samo o Poljskoj.

Sikorski je svoju procjenu zasnivao prije svega na zračnoj moći saveza.

Naveo je da NATO raspolaže s približno 2.500 aviona i ustvrdio da bi savez imao veliku prednost u zraku čak i bez američkih snaga.

Zbog toga formulacija da je Sikorski tvrdio kako bi „Poljska porazila Rusiju“ nije precizna.

Govorio je o mogućem odgovoru šireg saveza ako bi Rusija prva napala.

Spomenuo i ruske rafinerije

Sikorski je tokom iste diskusije govorio i o ruskoj naftnoj infrastrukturi.

Ustvrdio je da bi evropske države, ako bi došlo do šireg rata, mogle u roku od nekoliko sedmica nanijeti tešku štetu preostalim ruskim kapacitetima za preradu nafte.

Pozvao se pritom na ukrajinske napade na ruske rafinerije i rekao da bi Evropa mogla „za šest sedmica“ uništiti drugi dio kapaciteta za koji smatra da još nije pogođen.

I taj dio treba čitati kao Sikorskijevu vojno-političku procjenu, a ne kao utvrđenu prognozu.

Ukrajinski napadi zaista su ozbiljno pogodili rusku naftnu industriju. Reuters je 15. septembra izvijestio da je šest velikih rafinerija koje zajedno proizvode približno polovinu ruskog dizela smanjilo ili obustavilo proizvodnju nakon napada.

To, međutim, nije isto što i dokaz da je Ukrajina onesposobila tačno polovinu ukupnog ruskog kapaciteta za preradu nafte.

Još jedna poruka Moskve: „Ljudi u bijelim mantilima“

Na Sikorskijeve izjave reagirao je i zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško.

Posebno mu je zasmetao prijedlog poljskog ministra da NATO pojača vojne vježbe u blizini ruske Kalinjingradske oblasti.

Gruško je rekao da bi takve izjave trebali komentirati „ljudi u bijelim mantilima“, aludirajući na psihijatre.

Optužio je Sikorskog da podiže napetosti i ugrožava sigurnost vlastite zemlje.

Sikorski tražio agresivnije vježbe kod Kalinjingrada

Sikorski je zaista predložio intenzivnije vojne vježbe NATO-a uz Kalinjingrad.

Njegova ideja bila je da manevari budu dovoljno uvjerljivi da Moskva ne bude sigurna u namjere saveza i zbog toga bude prisiljena prebaciti dio svojih snaga iz Ukrajine prema Kalinjingradu.

Poljski ministar tvrdio je da je Rusija veliki dio konvencionalnih kopnenih snaga iz enklave prebacila za potrebe rata u Ukrajini.

Ipak, kada je tokom diskusije direktno upitan zagovara li zauzimanje Kalinjingradske oblasti, Sikorski je odgovorio:

„Ne.“

Dakle, njegov poziv na „agresivne“ vježbe odnosio se na demonstraciju vojne spremnosti i pritisak na raspored ruskih snaga, a ne na javni poziv NATO-u da zauzme rusku teritoriju.

Riječ je zasad o verbalnoj eskalaciji

Razmjena između Moskve i Varšave zasad je prije svega oštra politička i vojna retorika, a ne najava neposrednog rata između Rusije i Poljske.

Poljska je članica NATO-a, pa bi ruski oružani napad na njenu teritoriju otvorio pitanje kolektivne odbrane cijelog saveza.

Upravo zato je važan kontekst Sikorskijeve izjave: govorio je o scenariju u kojem Rusija napada savez, dok je Patrušev odgovor prebacio na scenario u kojem Poljska ulazi u rat protiv Rusije.

Pritom su obje strane koristile izrazito prijeteći jezik.

Sikorski tvrdi da bi NATO mogao Rusiji nanijeti brz i težak vojni poraz, dok Patrušev uzvraća tvrdnjom da bi ruska reakcija dovela do nestanka poljske državnosti za „dva ili tri dana“.

Najnovija razmjena tako dodatno podiže ionako visoke tenzije između Moskve i država na istočnom krilu NATO-a, dok rat Rusije protiv Ukrajine traje već više od četiri i po godine.

Izvor: Nezavisne novine / Srna, uz provjeru Novaya Gazeta Europe, Kyiv Posta, Reutersa, RBC-a i ruskih izvora