U Srbiji su potvrđeni novi slučajevi groznice Zapadnog Nila, koju prenosi komarac Culex pipiens, te je ukupan broj oboljelih sada 46. Od tog broja, čak 43 pacijenta imaju teži oblik bolesti, pokazuje najnoviji izvještaj srbijanskog Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", piše Blic.

Najviše oboljelih i dalje je u Beogradu, a među zaraženima dominiraju osobe muškog spola. Među oboljelima je 28 muškaraca i 18 žena, dok je prosječna dob pacijenata 66,6 godina.

Virus se proširio u 10 okruga

Slučajevi su registrirani na području deset okruga u Srbiji:

• Grad Beograd - 16 slučajeva

• Južnobački - 9 slučajeva

• Šumadijski - 6 slučajeva

• Srednjobanatski - 5 slučajeva

• Južnobanatski - 4 slučaja

• Sjevernobanatski - 2 slučaja

• Zapadnobački - 1 slučaj

• Rasinski - 1 slučaj

• Braničevski - 1 slučaj

• Pomoravski - 1 slučaj

Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Glavni prenosilac virusa je vrsta Culex pipiens — takozvani domaći ili riječni komarac, koji je široko rasprostranjen i na našim prostorima.

"Sezona prijenosa virusa Zapadnog Nila u regiji uobičajeno traje od juna do novembra", navode iz Instituta "Batut".

Budući da vakcina protiv ove bolesti za ljude ne postoji, jedini efikasan način prevencije je sprečavanje uboda insekata i smanjenje njihove populacije.

Simptomi groznice Zapadnog Nila

Simptomi bolesti nastaju 3 do 14 dana nakon uboda zaraženog komarca. Kod oko 80 posto zaraženih osoba infekcija protiče asimptomatski. Oko 20 posto inficiranih ima blagu kliničku sliku u vidu:

• groznice

• glavobolje

• mučnine i povraćanja

• rjeđe se javlja otok limfnih žlijezda

• rjeđe se javlja pojava osipa na koži grudi, leđa ili stomaka

Kada se razvija teški, neuroinvazivni oblik bolesti?

Kod jednog oboljelog na 150 inficiranih dolazi do razvoja teške kliničke slike sa znakovima upale mozga (encefalitis) ili upale moždanica i kičmene moždine (meningitis), odnosno neuroinvazivnog oblika bolesti.

"Tada u kliničkoj slici, pored groznice i glavobolje, dolazi do pojave ukočenosti vrata, stupora, dezorijentacije, kome, tremora, konvulzija, mišićne slabosti i paralize. Ovi simptomi mogu trajati nekoliko sedmica, sa mogućim trajnim neurološkim oštećenjima", objasnila je ranije za srbijanske medije prim. dr. Slavica Maris, specijalista epidemiologije.

Vodič za zaštitu: Ključne preporuke

Stručnjaci apeluju na građane da primjenjuju mjere lične zaštite kako bi smanjili rizik od zaraze:

• Upotreba repelenata: Nanositi preparate protiv insekata na otkrivene dijelove tijela prilikom boravka na otvorenom.

• Adekvatna odjeća: Nositi odjeću dugih rukava i nogavica, svijetlih boja. Odjeća bi trebala biti komotna, jer komarci mogu ubadati i kroz pripijene tkanine.

• Izbjegavanje rizičnih termina: Smanjiti boravak vani u vrijeme najintenzivnije aktivnosti komaraca - u sumrak i u zoru.

• Zaštita doma: Koristiti zaštitne mreže na prozorima i vratima i, po mogućnosti, boraviti u klimatiziranim prostorima gdje je broj insekata znatno manji.

• Izbjegavanje močvarnih područja: Smanjiti boravak blizu šuma, močvara i stajaćih voda.

Uklonite stajaću vodu iz dvorišta i sa terasa Najmanje jednom sedmično ispraznite vodu iz saksija za cvijeće, posuda za hranu i vodu za kućne ljubimce, kanti, buradi i limenki. Uklonite odbačene gume i sve druge predmete u kojima se može sakupljati kišnica, jer su to idealna mjesta za polaganje jaja komaraca.

Kada se obavezno javiti ljekaru?

Ljekari podsjećaju da se u slučaju putovanja u inostranstvo, posebno u tropske i suptropske predjele, striktno primjenjuju sve mjere zaštite.

Ukoliko se primijete bilo kakvi simptomi koji ukazuju na neuroinvazivni oblik bolesti (poput visoke temperature, jake glavobolje, ukočenosti vrata, dezorijentisanosti ili slabosti), potrebno je odmah se obratiti ljekaru.