Vojna operacija Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana prelazi u fazu iscrpljivanja u kojoj uspjeh sukoba zavisi od sposobnosti strana da izdrže pritisak. Dok se vojni ciljevi prepliću s ekonomskim gubicima i političkim rokovima u Washingtonu, otvara se pitanje mogućih promjena u strategiji zaraćenih strana.

Analitičari platforme Vojna hronika procjenjuju da američka operacija pod nazivom "Epski bijes" nije postigla zacrtane ciljeve, zbog čega obje prijestolnice traže nove načine djelovanja. Ipak, procjene ukazuju da vlast u Teheranu trenutno ima nešto širi manevarski prostor kako bi spriječila da vojna kampanja preraste u dugoročan politički poraz. Za opstanak iranskog utjecaja ključno je očuvanje državnih institucija i privrednih tokova, uz prikrivenu ekonomsku i logističku pomoć saveznika.

Politički rokovi i međuizbori u Washingtonu

Druga ključna komponenta strategije oslanja se na politički kalendar unutar institucija SAD-a, gdje se kao ključna tačka vide predstojeći međuizbori zakazani za 3. novembar. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump zadržat će izvršnu vlast, no gubitak kontrole nad zakonodavnim tijelima mogao bi drastično oslabiti njegovu administraciju.

Ukoliko Republikanska stranka izgubi većinu u tijelu Predstavnički dom, administracija će se suočiti s blokadama budžeta, dok bi gubitak institucije Senat onemogućio potvrđivanje ministara i ključnih dužnosnika federalnih agencija u instituciji Congress. U takvim okolnostima Teheran planira sačekati promjenu političke klime u Washingtonu kako bi iznudio pregovore s povoljnijih pozicija i spriječio nametanje promjene režima.

Uloga regionalnih saveznika i moreuzi

Prostor za kompromis mogao bi podrazumijevati očuvanje suvereniteta, prekid napada i ukidanje dijela međunarodnih sankcija, dok su maksimalistički zahtjevi poput potpunog povlačenja američkih trupa malo vjerovatni. Istovremeno, zvanični Teheran posjeduje i mehanizme za izazivanje globalnog ekonomskog pritiska preko regionalnih oružanih grupa.

Poseban faktor predstavljaju jemenski Huti, koji dosad nisu realizovali prijetnju o potpunom zatvaranju moreuza Bab el Mandeb, kroz koji prolazi ogroman dio međunarodnog trgovačkog i energetskog transporta, navodi portal Webtribune.rs.

Blokada ove strateške tačke direktno bi uzdrmala svjetsku ekonomiju i ubrzala potrebu za diplomatskim raspletom krize.