Rusija bi mogla izvesti ograničenu operaciju na estonskom teritoriju kako bi testirala spremnost NATO-a na obranu jedne od svojih članica, navodi Institut za proučavanje rata (ISW) u hipotetskom scenariju objavljenom u trenutku pojačanih napetosti između Moskve i Tallinna.

Ruska sigurnosna služba FSB prošlog je tjedna uvela ograničenja u dvama okruzima Lenjingradske oblasti uz granicu s Estonijom, Kingiseppu i Slantsiju. Ograničeno je noćno kretanje, kao i pristup dijelovima rijeke Narve, kojom prolazi granica dviju država.

Mjere su uslijedile nakon što je Estonija najavila da bi zatvorila granicu s Rusijom ako Vladimir Putin naredi masovnu mobilizaciju radi popunjavanja gubitaka u ratu protiv Ukrajine, strahujući da bi takva odluka mogla izazvati masovni odlazak ljudi iz Rusije. 

Dok baltičke zemlje upozoravaju na ruske dronove, povrede zračnog prostora, sabotaže i druge hibridne prijetnje, ISW je razradio scenarij prema kojem bi se u središtu moguće ograničene ruske operacije mogao naći Narva, estonski pogranični grad s pretežno rusofonim stanovništvom, prenosi Newsweek.

Bio bi to test NATO-ovog 5. članka

Takva bi operacija, prema ISW-u, mogla biti osmišljena kao test članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice NATO-a.

Američki think tank pritom naglašava da trenutačno nema velikog gomilanja ruskih snaga uz baltičke države te da je ruska invazija širokih razmjera na neku članicu NATO-a iznimno malo vjerojatna dok je Moskva vojno snažno angažirana u Ukrajini. Zato scenarij Narve nije prognoza ruskog napada, nego pokušaj analize problema s kojima bi se NATO suočio u slučaju ograničene operacije.

Susan Lilleväli, glavna ravnateljica za komunikacije u estonskom Ministarstvu vanjskih poslova, također je upozorila da hipotetske scenarije ne treba predstavljati kao činjenice.

‘ISW s pravom ističe da je ruska invazija punih razmjera na državu članicu NATO-a vrlo malo vjerojatna te da je scenarij ograničene ruske operacije hipotetski. Moguće scenarije ne smijemo pretvarati u činjenice’, rekla je Lilleväli za Newsweek.

‘Ako bude stvarnog razloga za zaključak da je opasnost od vojnog napada porasla, to ćemo i reći’, dodala je.

Propaganda kao priprema terena

Prema scenariju ISW-a, Moskva bi prije eventualne operacije mogla pokrenuti propagandnu kampanju kojom bi Estoniju optužila za ugnjetavanje stanovništva koje govori ruski. Estonsku pomoć Ukrajini mogla bi istodobno prikazivati kao izravno pomaganje Kijevu u napadima na Rusiju.

Ruska vojska potom bi u domet Narve i obližnje estonske vojne baze u Jõhviju mogla premjestiti jedinice opremljene FPV dronovima. U operaciji bi se, prema tom scenariju, mogli koristiti dronovi različitog dometa, uključujući modele navođene optičkim vlaknima i radiovezom, kao i dalekometne jednosmjerne jurišne dronove.

Ključni potez uslijedio bi unutar same Narve. Ruski operativci koji se već nalaze u gradu mogli bi zauzeti važne objekte, uključujući gradske institucije, te proglasiti takozvanu ‘Narvsku Narodnu Republiku’, nakon čega bi od Moskve zatražili zaštitu.

Kremlj bi tada, prema zamišljenom scenariju, mogao angažirati unaprijed raspoređene dronove i protuzračnu obranu, tvrdeći pritom da ruske snage neće ući na estonski teritorij ako Tallinn ne ‘eskalira’ krizu.

Estonske snage koje bi pokušale ponovno uspostaviti kontrolu nad zauzetim položajima mogle bi se naći pod intenzivnim napadima ruskih FPV dronova, dok bi operativci u Narvi koristili vlastite taktičke bespilotne letjelice.

ISW smatra da bi takva situacija mogla brzo prerasti u lokalizirani zastoj jer estonske snage u početnoj fazi možda ne bi bile spremne nositi se s velikim brojem FPV dronova.

Kremlj bi zatim mogao ponuditi ‘deeskalaciju’ pod uvjetom da Tallinn prizna kontrolu takozvane Narvske Narodne Republike nad gradom, uz prijetnju širenjem napada ako se borbe nastave.

Istodobno bi Moskva mogla tvrditi da djeluje radi zaštite ruskih državljana i poricati da je riječ o napadu na NATO. Upravo bi takvo zamagljivanje granice između unutarnje pobune i izravne ruske agresije, prema ISW-u, predstavljalo jedan od najvećih političkih izazova za Savez.

Rusija je najozbiljnija dugoročna prijetnja

‘To ne znači da podcjenjujemo dugoročnu stratešku prijetnju Rusije. Rusija ostaje najozbiljnija dugoročna prijetnja europskoj sigurnosti, ali moramo ostati mirni, oprezni i spremni’, rekla je Lilleväli.

‘Saveznici su pokazali i spremnost i sposobnost odgovora te su, kada je bilo potrebno, obarali dronove koji su ušli u zračni prostor NATO-a. To potvrđuje da se na kršenja odgovara odlučno’, dodala je.

Sličan scenarij već je opisan

Hipoteza ISW-a nije predviđanje ruskog napada, već model kojim se pokušava pokazati kako bi Moskva mogla pokrenuti ograničenu vojnu operaciju i prisiliti NATO na tešku odluku o odgovoru.

Scenarij dijelom podsjeća na knjigu ‘If Russia Wins: A Scenario’ njemačkog politologa Carla Masale, profesora na Sveučilištu Bundeswehra.

Masala također zamišlja dezinformacijsku kampanju o navodnom progonu stanovništva koje govori ruski kao moguću pripremu za operaciju u Narvi, ali i na estonskom otoku Hiiumai. Takva bi propaganda nalikovala retorici Kremlja koja je prethodila ruskoj intervenciji u ukrajinskom Donbasu 2014. godine.

Podjele u NATO-u?

U njegovu scenariju među članicama NATO-a dolazi i do podjela oko aktiviranja članka 5., osobito zbog smanjenog američkog angažmana u Savezu.

Za razliku od analize ISW-a, Masala svoju hipotetsku operaciju smješta u 2028. godinu, nakon završetka rata u Ukrajini pod uvjetima povoljnima za Moskvu. Prema tom scenariju, Kijev bi se odrekao 20 posto teritorija, bio bi spriječen u približavanju NATO-u te bi ostao bez snažnih alternativnih sigurnosnih jamstava.

Masala je u listopadu 2025. za Newsweek rekao da u Moskvi postoje krugovi koji više ne vjeruju u vjerodostojnost članka 5. i željeli bi ga iskušati.

‘Rusi postaju sve nepromišljeniji u načinu na koji testiraju odvraćanje NATO-a’, rekao je tada Masala, dodajući da je jedan od ciljeva ‘zabiti klin između Europljana i NATO-a’.