Izaslanik Donalda Trumpa za istočnu Evropu John Coale predložio je američkom predsjedniku plan za izlazak iz zastoja u odnosima s Moskvom: Kremlj bi oslobodio dio političkih zatvorenika, a Sjedinjene Američke Države zauzvrat bi ublažile ekonomske sankcije Rusiji.

Trump je dao zeleno svjetlo za ovu inicijativu, piše novinar Simon Shuster za The Atlantic, a prenosi Index. Prema njegovim navodima, američka administracija već priprema teren za mogući dogovor, koji bi otvorio prostor i za poslove s ruskom naftom, mineralima i drugim sirovinama.

Shuster ocjenjuje da bi oslobađanje zatvorenika Trumpu donijelo i političku korist u njegovom nastojanju da dobije Nobelovu nagradu za mir.

Coale je sličan pristup prethodno koristio u pregovorima s bjeloruskim liderom Aleksandrom Lukašenkom. Oslobađanje stotina zatvorenika povezano je s popuštanjem sankcija i razgovorima o kupovini mineralnih đubriva na bazi kalija.

Trump je prošle sedmice objavio da Washington pregovara o velikom uvozu bjeloruskog kalija. Coale je Shusteru potvrdio da je u razgovore direktno uključena i Rusija, jer bi roba morala prolaziti preko njenog teritorija.

„Sve to vodi prema miru. Što je više interakcije i razmjena, bilo ekonomskih, bilo zatvorenika, to smo bliže miru“, izjavio je Coale za The Atlantic.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij protivi se ukidanju sankcija prije završetka rata i poručuje da će pokušati spriječiti takve poteze.

U razgovoru sa Shusterom u Njujorku priznao je da je to izuzetno teško, navodeći da je ruska ekonomija približno deset puta veća od ukrajinske.

Pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija upozorio je na posljedice nastavka trgovine s Moskvom.

„Kada neko kroz trgovinu daje Rusiji više novca, daje ovom ratu više vremena. Ograničite mu novac, ograničit ćete mu rat“, poručio je Zelenskij.

Američki pregovarači, uprkos ukrajinskom protivljenju, nastavljaju zagovarati takozvane „sporazume o prosperitetu“. Prema pisanju The Atlantica, Trumpov zet Jared Kushner i američki izaslanik Steve Witkoff ovog su mjeseca posjetili Moskvu i Kijev, predstavljajući poslijeratna strana ulaganja kao važnu garanciju mira.

Ukrajinski pregovarači prema toj ideji izražavaju veliko nepovjerenje. Kako su kazali Shusteru, ne vjeruju da bi poslovni interesi odvratili Moskvu od novih napada. Ublažavanje sankcija vide prvenstveno kao način da Rusija osigura dodatni novac za svoju vojsku.

Napad na aerodrom uprkos obećanju o prekidu udara
Shuster opisuje i okolnosti posjete Kushnera i Witkoffa regiji 5. septembra, koje pokazuju koliko su pregovori opterećeni nepovjerenjem.

Prema njegovim navodima, Vladimir Putin je na sastanku u Moskvi tvrdio da je naredio trodnevnu obustavu napada na Kijev kako bi američki izaslanici mogli sigurno doputovati.

Međutim, istog jutra ruski dron pogodio je aerodrom Borispilj kod Kijeva, odnosno pistu na koju su trebali sletjeti.

Amerikanci su potom promijenili plan putovanja i u Ukrajinu stigli noćnim vozom iz Poljske. Domaćini su ih dočekali u luksuznom vagonu s natpisom „Mir stiže na vrijeme“.

Američka strana pokušava dogovoriti i sastanke u Abu Dhabiju, kao i ograničeni prekid vatre koji bi obuhvatio zabranu napada na energetska postrojenja i trgovačke brodove u Crnom moru.

Ipak, prema izvještaju, na terenu nema znakova smirivanja. Dva dana prije dolaska američke delegacije ruski dron pogodio je sjedište ukrajinske obavještajne službe, dok su napadi na Kijev zabilježeni i tokom dana.

Ukrajinski zvaničnici kazali su Shusteru da ne očekuju stvarne mirovne poteze Vladimira Putina prije proljeća. Prema njihovim procjenama, ruska vojska gomila rakete za zimsku ofanzivu.

Ideja o povezivanju oslobađanja zatvorenika s pregovorima nastala je u proljeće, na poticaj ruskog novinara i nobelovca Dmitrija Muratova, dugogodišnjeg urednika Novaje Gazete, navodi The Atlantic.

Muratov je tokom susreta u Washingtonu Coaleu predao komemorativni medaljon koji je Ronald Reagan poklonio Mihailu Gorbačovu. Podsjetio ga je da je oslobađanje disidenata tokom Hladnog rata pomagalo u otvaranju pregovora između velikih sila.

Donio mu je i spiskove te fotografije antiratnih aktivista, novinara i umjetnika koji u Rusiji služe višegodišnje zatvorske kazne zbog objava na društvenim mrežama.

Bijela kuća je u međuvremenu nominirala Coalea za posebnog predsjedničkog izaslanika za talačka pitanja, u rangu ambasadora. Njegov cilj je sastaviti spiskove zatvorenih Amerikanaca i ruskih disidenata čije bi oslobađanje tražio od Kremlja.

Shuster ocjenjuje da bi Putin takvim dogovorom mogao ostvariti ublažavanje sankcija uz relativno mali ustupak, dok bi istovremeno nastavio vojni pritisak na Ukrajinu.

Tihanovska upozorava na nagrađivanje represije
Mogućnost takvog dogovora izaziva zabrinutost među evropskim diplomatama i predstavnicima bjeloruske opozicije.

Liderica bjeloruskih demokratskih snaga Svetlana Tihanovska upozorila je da razmjena zatvorenika za ukidanje sankcija može stvoriti začarani krug u kojem vlasti nastavljaju hapsiti ljude kako bi ih kasnije koristile u pregovorima.

Iako je Coale prošle godine pomogao u oslobađanju njenog supruga, Tihanovska smatra da se režimima u Minsku i Moskvi na taj način daju ustupci za represiju koju provode.

„Trgovina ljudima njih ništa ne košta. Uvijek mogu pohapsiti nove ljude, a Zapad ukidanjem sankcija gubi svaki utjecaj“, naglasila je.

Muratov i dalje živi u Moskvi, pod pritiskom ruskih poreznih i pravosudnih institucija. Prema Shusterovom pisanju, svjestan je mogućnosti da i sam bude zatvoren i iskorišten za pregovore s Washingtonom.

Uprkos tome, smatra da pokušaj vrijedi poduzeti ako bi doveo do oslobađanja ljudi koji godinama služe zatvorske kazne zbog protivljenja ratu.