Dok premijerka pokušava zaustaviti izazov s krajnje desnice, na meti se našla mala manjina muslimana.

U milanskoj džamiji al-Wahid, smještenoj u mirnom unutrašnjem dvorištu usred užurbane četvrti Navigli, vjernici okupljeni na molitvi petkom bili su zbunjeni nedavnom odlukom italijanske vlade da u školama zabrani burke i nikabe.

Mulayka Laura Enriello, 58-godišnja profesorica matematike u srednjoj školi, rekla je da, iako neke učenice nose marame, tokom svoje karijere nikada nije vidjela učenice koje nose odjeću koja prekriva lice.

„One djevojke koje žele nositi hidžab u školu to i čine, niko im ne smeta, ni nastavnici ni učenici“, rekla je za Al Jazeeru.

Premijerka Giorgia Meloni predstavila je predloženu zabranu u nedjelju tokom skupa svoje nacionalno-konzervativne stranke Braća Italije (FdI), predstavljajući je kao korak prema rodnoj ravnopravnosti.

„U školu morate dolaziti otkrivena lica“, rekla je Meloni. „I u Italiji niko, u ime stvarne ili navodne tradicije, ne može odlučiti da se mlada žena mora skrivati.“

Državna novinska agencija Ansa izvijestila je da odjeću koja potpuno prekriva lice trenutno nosi tek između 500 i 600 učenica.

Enriello smatra da je prijedlog nehuman.

„Ako djevojka dođe u školu u burki, ne mogu joj reći da ode kući“, rekla je. „Moram prema njoj postupati kao prema maloljetnici koja vjerovatno misli da čini nešto dobro.“

Imam džamije Yahya Pallavicini rekao je da se zabranom stvara „lažni problem“, usmjeravajući pažnju javnosti na odjevni predmet koji nosi vrlo mala manjina i iskrivljujući „percepciju“ islama, prenosi N1.

„Ovo je pokušaj predstavljanja jedinstvenog modela društva, bjelačko-supremacističkog društva u kojem se sve što je drugačije karikira tendencioznom upotrebom burke“, rekao je za Al Jazeeru.

Plan je primjer „intelektualnog nepoštenja“ kojim se ocrnjuje mali dio muslimanske zajednice koji je italijanskoj javnosti manje prihvatljiv, dodao je Pallavicini, koji je ujedno potpredsjednik Italijanske islamske vjerske zajednice.

Politički simbol za kritiku islama

Melonijina stranka nije jedina koja odjevne predmete koje nose neke muslimanke predstavlja kao nešto protivno zapadnim sekularnim vrijednostima.

Aktivistice francuske krajnje desne grupe Collectif Nemesis prošle su sedmice izvele teatralni protest na godišnjem skupu italijanske populističke stranke Liga u Pontidi. Na pozornici su skinule odjeću koja im je potpuno prekrivala lice dok je okupljena masa uzvikivala „libertà“ („sloboda“).

Renata Pepicelli, profesorica islamskih studija na Univerzitetu u Pisi, rekla je da je taj performans podsjeća na postupke francuskih kolonijalnih vlasti u Alžiru 1958. godine, kada su grupe Alžirki skidale i spaljivale svoje velove – ponekad pod prisilom – kao iskaz savezništva s Parizom.

Veo je i dalje „bojno polje“, a njegovo skidanje simbolizira društvenu prevlast, rekla je.

„Zabranu koju je Meloni odlučila predložiti treba posmatrati u kontekstu takve atmosfere“, rekla je za Al Jazeeru.

U uredbi se, međutim, burke i nikabi izričito ne spominju. Umjesto toga, zabranjuje se dolazak u školu s potpuno prekrivenim licem te „na bilo koji drugi način koji onemogućava identifikaciju“.

Nico Tonti, istraživač na Odjelu za pravne studije Univerziteta u Bolonji, rekao je da je uredba već stupila na snagu, ali da parlament može preispitati njenu „razmjernost“ navedenim ciljevima i usklađenost s pravom na slobodu vjeroispovijesti.

Tonti je dodao da je italijansko zakonodavstvo dosad zabranjivalo nošenje predmeta na javnim mjestima koji otežavaju identifikaciju osobe, osim ako za to postoji „opravdan razlog“.

„Ta se odredba nalazi u središtu rasprave o odnosu između vjerske slobode i javnog reda“, rekao je za Al Jazeeru. „Sudskom praksom tokom godina vjersko se prakticiranje sve više priznavalo kao opravdan razlog zbog kojeg takvo ponašanje ne podliježe krivičnom progonu.“

Izazov s desnice

Posmatrači smatraju da trenutak donošenja zabrane upućuje na političku računicu.

Dok traje kampanja za izbore 2027. godine, Meloni se suočava s izazovom zdesna jer stranka Nacionalna budućnost bivšeg generala Roberta Vannaccija dobija na podršci te je od osnivanja u februaru u istraživanjima javnog mnijenja dosegnula osam posto.

Lorenzo Castellani, profesor historije političkih institucija na Univerzitetu LUISS, rekao je da premijerka pokušava zauzeti tvrđi, nacionalističkiji smjer.

„Meloni usvaja ove propise kako bi poslala snažnu poruku desnim biračima, kojima su sigurnost i imigracija među glavnim pitanjima“, rekao je za Al Jazeeru.

Castellani predviđa da će Meloni svoju izbornu kampanju temeljiti na tri teme – imigraciji, sigurnosti i političkoj stabilnosti.

„Prve dvije omogućavaju joj da se obraća svom biračkom tijelu, a da pritom ne prepusti Vannacciju vodstvo u pitanjima identiteta“, rekao je analitičar.

„Treća je ono po čemu se njena ponuda razlikuje: predstavlja se ne samo kao sposobna čelnica koja može odgovoriti na određene zahtjeve nego i kao čelnica vlade koja ih može provesti.“