Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković u Pržnu je učestvovao na ministarskom sastanku Berlinskog procesa, na kojem je iznio niz oštrih poruka o pritiscima na Memorijalni centar Srebrenica, veličanju osuđenih ratnih zločinaca, ulozi srbijanskih institucija u sahrani Ratka Mladića te odnosu Evropske unije prema ruskom utjecaju i blokadama u BiH.

Konaković je objavio snimak obraćanja pred ministrima vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana, predstavnicima Evropske unije i drugih država učesnica Berlinskog procesa.

„Rusija je prisutna, a Evropa ponovo čeka“

Konaković je govor počeo upozorenjem na položaj zaposlenika Memorijalnog centra Srebrenica, koji se, prema njegovim riječima, suočavaju s ozbiljnim institucionalnim pritiscima policije Republike Srpske.

Naglasio je da policija RS nema nadležnost nad Memorijalnim centrom, mjestom na kojem su ukopane žrtve genocida u Srebrenici.

„To se događa u široj atmosferi negiranja genocida i veličanja svih osuđenih ratnih zločinaca“, rekao je Konaković.

Istovremeno je ukazao na bliske odnose Milorada Dodika s Moskvom i podršku koju je dobio od ruskog predsjednika Vladimira Putina uoči izbora.

Osvrnuo se i na odluku predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da tokom regionalne turneje ne posjeti Bosnu i Hercegovinu, uz obrazloženje da se u zemlji održavaju izbori.

„To je naša današnja stvarnost. Rusija je prisutna i aktivno podržava svoje saveznike, dok Evropa ponovo čeka“, poručio je Konaković.

„Prije razgovora o budućnosti moramo se suočiti s prošlošću“

Šef bh. diplomatije kazao je da bi želio govoriti o putevima, investicijama, energetskim projektima i prilikama za mlade, ali da razgovor o budućnosti nije moguć bez suočavanja s prošlošću.

„Došli smo ovdje razgovarati o budućnosti demokratije. Volio bih da mogu govoriti o investicijama, energiji i prilikama za naše mlade, ali prije nego što počnemo govoriti o budućnosti, moramo se suočiti s prošlošću“, rekao je.

Istaknuo je da Bosna i Hercegovina vjeruje u evropsku budućnost te u mogućnost da zemlje koje je rat podijelio postanu dobri susjedi.

„Vjerujemo da saradnja može zamijeniti nepovjerenje i da naša djeca ne moraju naslijediti naše strahove. Ali takva budućnost mora počivati na čvrstim temeljima“, naveo je Konaković.

Prozvao Vučića zbog sahrane Ratka Mladića

Veliki dio obraćanja posvetio je sahrani Ratka Mladića, koji je preminuo na izdržavanju kazne doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Konaković je podsjetio da je njegovo tijelo prevezeno avionom Vlade Srbije, da je u pratnji bio srbijanski ministar pravde te da su pripadnici Vojske Srbije nosili kovčeg prekriven zastavom Srbije. U sahrani su učestvovali zvaničnici i pripadnici državnih struktura Srbije, što je izazvalo snažne međunarodne osude.

„Ono što je uslijedilo u Srbiji nije bilo samo privatno žalovanje“, poručio je Konaković.

Pozivajući se na član 17. Zakona o Vojsci Srbije, naveo je da predsjednik Srbije odlučuje o upotrebi oružanih snaga i naređuje njihovo angažiranje.

„Aleksandar Vučić ne može se ograditi od učešća Vojske Srbije kada je odluka o njenom angažiranju u njegovoj nadležnosti. Kada država na čijem je čelu svojim avionom, zvaničnicima, vojskom i zastavom odaje počast čovjeku osuđenom za genocid, odgovornost za takav postupak seže do samog državnog vrha“, rekao je Konaković.

„Genocid nije pitanje tumačenja“

Konaković je naglasio da se ovo pitanje ne smije svesti na još jedan politički spor između Sarajeva i Beograda.

„Ovo je mnogo ozbiljnije i temeljnije od toga. Genocid nije pitanje tumačenja. Pravosnažne presude međunarodnih sudova nisu samo jedna od nekoliko verzija historije, a dostojanstvo žrtava ne može zavisiti od političkih interesa i kalkulacija“, rekao je.

Podsjetio je da se nekoliko dana ranije sastao s Majkama Srebrenice.

„Gledao sam u lica žena koje su ukopale svoju djecu. Kako da sjedim ovdje i govorim o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, a onda se vratim kući i njima pokušam objasniti našu šutnju? Kako to može bilo ko od nas?“, upitao je Konaković.

Prvi veliki test za Evropsku uniju

Prema njegovim riječima, prvi test pred Evropskom unijom jeste hoće li konkretno reagirati na postupke srbijanskih vlasti povodom sahrane Ratka Mladića ili će se sve ponovo završiti saopćenjima, osudama i objavama na društvenim mrežama.

Konaković je podsjetio da je Bosna i Hercegovina svoju vanjsku i sigurnosnu politiku potpuno uskladila s politikom Evropske unije.

„Zbog toga nam je izuzetno važno da Evropska unija pokaže i sebi i nama da zaista stoji iza principa na kojima je osnovana“, poručio je.

Upozorio je da bi izostanak konkretne reakcije otvorio ozbiljna pitanja o čvrstini evropskih principa.

„Ako Evropska unija ne brani svoje principe kada su oni otvoreno napadnuti, onda se logično postavlja pitanje: zašto se od nas očekuje potpuno usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije?“, upitao je Konaković.

Drugi test je odgovor na ruski utjecaj

Kao drugi veliki test naveo je potrebu za brzom i adekvatnom reakcijom na ruski utjecaj i blokiranje evropskog puta Bosne i Hercegovine.

Govoreći o tome, povukao je paralelu s odnosom međunarodne zajednice prema ratu u BiH, podsjećajući da je ubijanje i stradanje stanovništva godinama posmatrano bez odlučne intervencije.

„Bili smo pod embargom na oružje, dok se međunarodna reakcija godinama uglavnom svodila na saopćenja, apele i osude“, kazao je.

Naglasio je da je ozbiljna vojna intervencija uslijedila tek nakon genocida u Srebrenici i ogromnog broja izgubljenih života.

„Bio je to zakašnjeli odgovor“, zaključio je Konaković.