U Bosni i Hercegovini počeli su opći izbori na kojima oko 3,4 miliona birača bira članove Predsjedništva BiH i predstavnike zakonodavne vlasti. Posebna pažnja usmjerena je na utrku za predsjednika RS, čije aktuelno rukovodstvo zagovara otcjepljenje od BiH.

Građani glasaju za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Narodnu skupštinu entiteta RS. BiH čine dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine, s većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom, i RS, s većinskim srpskim stanovništvom.

Biraju se i predsjednik i potpredsjednici RS, skupštine kantona u FBiH te tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Predsjednik FBiH bira se posredno, kroz parlamentarnu proceduru.

Predsjedništvo BiH čine članovi iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. Biračka mjesta zatvaraju se u 19 sati, a prvi rezultati očekuju se tokom večeri.

Biometrijska provjera i skeniranje

Na ovim izborima birači prvi put prolaze biometrijsku provjeru identiteta. Popunjeni glasački listići odmah se skeniraju i elektronski evidentiraju.

Na ranijim izborima u BiH više puta zabilježene su nepravilnosti. Uredno provođenje izbora važan je kriterij za moguće pristupanje zemlje Evropskoj uniji.

Izborna utrka u RS

S posebnom pažnjom prati se može li opozicioni kandidat za predsjednika RS Branko Blanuša pobijediti dosadašnjeg premijera Savu Minića.

Minića podržava Milorad Dodik, kojem je prošle godine prestao mandat predsjednika RS nakon pravosnažne presude zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

BiH ima status kandidata za članstvo u EU od kraja 2022. godine. Međutim, aktuelno rukovodstvo RS, predvođeno Minićem, zagovara otcjepljenje od BiH, čemu se EU protivi, piše Die Zeit.

Dodik je tokom predsjedničkog mandata također redovno pozivao na otcjepljenje i pripajanje Srbiji. I dalje se smatra utjecajnom političkom ličnošću u RS.

Složeni politički sistem BiH proizašao je iz Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat u zemlji.

U BiH se iznova javljaju napetosti između nacionalnih stranaka Bošnjaka, Srba i Hrvata. Bošnjaci, koji su većinom muslimani, čine približno polovinu stanovništva. Srbi, većinom pravoslavci, čine oko trećine, dok Hrvati, većinom katolici, čine oko 15 posto stanovništva.

Izvor: Die Zeit