Izbor Darijane Filipović u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine mijenja okolnosti u kojima je HDZ BiH godinama insistirao na „legitimnom predstavljanju“, ocjenjuje novinarka Adelheid Wölfl u analizi za austrijski Der Standard. Stranka koja je taj argument koristila i za sprečavanje formiranja vlasti sada ima svoju predstavnicu u državnom vrhu, zbog čega, prema procjeni autorice, ima manje argumenata za blokade.

Wölfl podsjeća da je mjesto hrvatskog člana Predsjedništva ranije zauzimao Željko Komšić, koji ne pripada HDZ-u. Stranka je godinama osporavala njegovo „legitimno“ predstavljanje Hrvata i takvu argumentaciju, navodi autorica, koristila zajedno s mogućnostima veta kako bi sprečavala formiranje vlasti.

Pobjedom Filipović promijenjene su okolnosti u kojima je HDZ iznosio te prigovore.

„Sada HDZ ima malo argumenata za blokiranje“, piše Wölfl u analizi objavljenoj u Der Standardu.

Jesu li birači glasali strateški?

Autorica otvara i pitanje ko je sve podržao Filipović. Prema njenom tumačenju, kandidatkinja HDZ-a dobila je podršku i izvan biračkog tijela svoje stranke.

Wölfl navodi da se u sedmicama prije izbora u BiH govorilo o mogućnosti „strateškog“ glasanja za Filipović, kako bi se ublažio stav HDZ-a i olakšalo formiranje vlasti. Na toj osnovi pretpostavlja da su za nju glasali i pojedini Bošnjaci i Bošnjakinje.

U tom kontekstu prenosi i čestitku hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. 

„Od večeras hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ima legitimnu predstavnicu u ovoj instituciji“, napisao je Plenković, prema Der Standardu.

Uspjeh etničkog modela

Wölfl izbor Filipović posmatra i kao uspjeh etničkog modela političkog predstavljanja. Podsjeća da se Komšić nije kandidovao na ovim izborima, dok kandidat Demokratske fronte Slaven Kovačević nije uspio osvojiti mjesto u Predsjedništvu.

DF, koji zagovara građansku državu umjesto etničkog modela, prema analizi austrijskog lista, oslabio je i na ukupnom izbornom rezultatu.

Za Denisa Bećirovića novi mandat mogao bi značiti uži prostor za političko djelovanje. Autorica procjenjuje da će u Predsjedništvu, uz predstavnice HDZ-a i SNSD-a, imati manje utjecaja nego ranije.

Efendić kao faktor pregovora

Drugi važan element analize odnosi se na buduću parlamentarnu većinu. Wölfl smatra vjerovatnim formiranje državne koalicije SDA, HDZ-a i SNSD-a, uz moguće učešće Stranke za BiH.

 

Rast stranke Semira Efendića opisuje kao jedno od stvarnih izbornih iznenađenja. Prenosi njegovu izjavu da je SBiH bliža dosadašnjoj opoziciji, odnosno SDA, nego strankama Trojke.

„Vidjet ćemo hoću li preuzeti ministarsku funkciju. (…) SBiH će sigurno igrati ulogu“, rekao je Efendić, prema Der Standardu.

Mogući sastav nove vlasti autorica iznosi kao procjenu. Postizborni pregovori tek trebaju pokazati koje će stranke dogovoriti parlamentarnu većinu.