U Sarajevu je u 87. godini života preminula Bisera Alikadić, jedna od značajnih bosanskohercegovačkih pjesnikinja, autorica romana, priča i književnosti za djecu.

Bisera Alikadić rođena je 8. februara 1939. godine u Podhumu kod Livna, a od 1947. godine živjela je u Sarajevu, gdje je završila školovanje. Dugi niz godina radila je u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine kao knjižničarka.

Svoje prve književne radove objavljivala je još kao djevojčica u listovima za djecu, a prvu samostalnu knjigu, zbirku poezije Noć i ćilibar, objavila je 1972. godine.

Tokom književnog rada objavila je više zbirki poezije, dva romana i dvije zbirke priča za djecu. Među njenim najpoznatijim djelima su Noć i ćilibar, Kapi i mahovina, Drhtaj vučice, Raspeće, Dok jesam Ciganka, Ne predajem se, Grad hrabrosti, Knjiga vremena, Ludi kamen, kao i romani Larva i Krug.

Posebno mjesto u njenom opusu zauzima zbirka pjesama Grad hrabrosti, nastala tokom prve godine rata u Bosni i Hercegovini.

Alikadić je značajan dio svog stvaralaštva posvetila i djeci. Objavila je zbirke Pjesmice ljestvice i Voz do neba, kao i knjige priča Kraljica iz dvorišta i Tačkasti padobran.

Njena djela prevođena su na engleski, njemački, francuski, makedonski, albanski, turski i italijanski jezik. Bila je zastupljena u antologijama i izborima bosanskohercegovačke i bivše jugoslavenske književnosti.

Za svoj književni rad dobila je više priznanja, među kojima su Orden rada sa srebrnim vijencem 1983. godine, Zlatni broš za umjetnost časopisa Žena 21 1999. godine i nagrada "Skender Kulenović" 2003. godine.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH navodi Bisera Alikadić među bosanskohercegovačkim kandidatima za Memorijalnu nagradu Astrid Lindgren, i to 2008. i ponovo 2022. godine.

Odlaskom Bisere Alikadić bosanskohercegovačka književnost ostaje bez autorice čiji je opus obilježila slobodna pjesnička forma, snažan individualni glas i teme žene, ljubavi, samoće i ljudske slobode.