Pentagon je objavio da će pogubiti bivšeg majora Američke vojske strijeljanjem što je prvo takvo vojno pogubljenje u više od 60 godina. Nidal Malik Hasan, major Američke vojske i doktor je smrtno ustrijelio 13 nenaoružanih američkih vojnika u Fort Hoodu 2009. godine te ranio još 32 osobe. Portparol Pentagona Sean Parnell objavio je na društvenim mrežama da je ministar rata SAD-a Pete Hegseth iznio taj prijedlog, a predsjednik Donald Trump ga odobrio.

Bit će to prvo vojno pogubljenje strijeljanjem od kraja Drugog svjetskog rata.

Hasan je osuđen po 13 tačaka optužnice za ubistvo s predumišljajem i 32 tačke za pokušaj ubistva od strane sudskog vijeća sastavljenog od 13 oficira, koje je jednoglasno preporučilo smrtnu kaznu.

Parnell je naveo da će ministar kopnene vojske odrediti vrijeme i mjesto pogubljenja.

"Dan obračuna za Hasana konačno je došao", napisao je na mreži X.

Hasan, psihijatar Američke vojske iz Virdžinije, ubio je 13 vojnika u bazi u Teksasu 2009. godine, a kasnije je na sudu priznao da je bio napadač i izvinio se za sve greške. Tokom suđenja pred vojnim sudom 2013. godine izjavio je kako je vjerovao da štiti muslimane i talibane u Afganistanu.

Ubistva počinjena 5. novembra 2009. godine bila su najsmrtonosniji napad izvan borbenih dejstava na neku američku vojnu bazu u historiji. Napad se dogodio u prepunoj medicinskoj zgradi gdje su vojnici koji se raspoređuju na dužnost čekali zdravstvene preglede i vakcinaciju.

Hasan je trenutno jedan od četiri osuđenika na smrtnu kaznu u američkom vojnom zatvoru, a za vojno pogubljenje, prema vojnom pravu, potrebno je odobrenje predsjednika SAD-a.

Također je potreban žalbeni postupak i konačna presuda o njegovoj zakonskoj osnovanosti kako bi se sprovelo. Apelacioni sud SAD-a za oružane snage proglasio je vojnu smrtnu kaznu neustavnom 1983. godine, ali ju je sljedeće godine ponovo uveo tadašnji predsjednik Ronald Reagan izvršnom uredbom.

Vojna pogubljenja razlikuju se od onih koja se sprovode na nivou savezničkih država. Većina pogubljenja u SAD-u sprovodi se na nivou država, pri čemu 27 država, vojska i federalna vlada i dalje imaju smrtnu kaznu kao zakonski dostupnu opciju.

Smrtna kazna strijeljanjem prilično je rijetka. Prošle godine u Južnoj Karolini sprovedeno je pogubljenje strijeljanjem, što je bilo prvo za tu državu i prvi put da je ta metoda primijenjena u SAD-u u posljednjih 15 godina. Još četiri države dozvoljavaju upotrebu streljačkog voda, uključujući Idaho, Mississippi, Oklahomu i Utah.

Trump je zagovornik federalne smrtne kazne i ponovo ju je uveo izvršnom uredbom prvog dana svog mandata u januaru 2025. godine. Pod njegovim prethodnikom, bivšim predsjednikom Joeom Bidenom uveden je moratorij na federalnu primjenu smrtne kazne.

Izvršna uredba koju je potpisao Trump opisuje smrtnu kaznu kao "ključno sredstvo za odvraćanje i kažnjavanje onih koji počine najgnusnije zločine i akte smrtonosnog nasilja nad američkim građanima".