Hrskavo lisnato tijesto, burek, krempite i drugi okusi Balkana sve se češće mogu pronaći u njemačkim gradovima. Jedna od takvih priča dolazi iz Ravensburga, gdje je nedavno otvorena “Balkanska pekara”, mjesto koje kupcima nudi slana punjena peciva, kolače i druga jela karakteristična za zemlje jugoistočne Evrope, prenosi Dnevno.hr

Dok će neke posjetioce okusi poput bureka ili krempite podsjetiti na ljetne odmore, druge će vratiti uspomenama na dom i porodicu, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa). Iako pojedine zemlje s naših prostora geografski pripadaju i srednjoj Evropi i Mediteranu, Nijemci pod pojam Balkana najčešće svrstavaju zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije, kao i Albaniju.

U Ravensburgu pekaru vodi 42-godišnja Imrane Baftiu, majka dvoje djece. U ponudi su hljeb, razne pite sa sirom i špinatom (koje na njemačkom tržištu često zovu "burek sa sirom"), slatka peciva, ali i ćevapi te druga tradicionalna jela. Iako je Kosovo domovina njenih roditelja, ponuda nije ograničena samo na kosovsku kuhinju.

“Moj cilj je bio stvoriti mjesto gdje se ljudi osjećaju ugodno”, kaže Baftiu. “Tako to pamtim iz svoje domovine.”

Njeni roditelji su kao gastarbajteri stigli u Njemačku s Kosova. Svoju domovinu, kako ističe, prvenstveno povezuje s toplinom i prijateljstvom, a hrana je važan dio tog iskustva. Pekaru je otvorila krajem jula, a dosadašnje reakcije kupaca su izuzetno pozitivne.

Balkanske pekare niču širom Njemačke

Balkanske pekare postale su sve uobičajeniji prizor u njemačkim gradovima, a novi objekti se otvaraju čak i izvan velikih urbanih sredina.

“Primijetili smo sve veći broj pekara s Balkana”, kaže Frank Sautter, direktor Pekarskog udruženja regije Baden-Württemberg. Istovremeno, turske pekare su već uveliko prisutne na brojnim lokacijama širom zemlje.

Tačan broj balkanskih pekara u Njemačkoj nije moguće utvrditi jer za njih ne postoji zasebna statistička kategorija. Ipak, trend je očit – ponuda raste, a s njom se pojavljuju i novi poslovni poduhvati. Kulturolog Gunther Hirschfelder sa Univerziteta u Regensburgu smatra da širenje balkanskih pekara nije nimalo slučajno.

On primjećuje sve veću prisutnost ovakve ponude, a kao jedan od glavnih razloga navodi promjene prehrambenih navika.

“Mnoge tradicionalne njemačke pekare ostaju prazne, dok se navike u ishrani mijenjaju”, kaže Hirschfelder. Prema njegovim riječima, veliki i klasični obroci sve više gube na važnosti, dok manji obroci – koji su negdje između užine i punog ručka – postaju sve popularniji.

Hirschfelder smatra da se ovakve radnje nalaze na raskrsnici nekoliko kategorija – između užine i konkretnog obroka, te između klasične pekare i fast-fooda. Zbog toga ih ne smatra samo običnim pekarama, već dijelom jedne potpuno nove kulture ishrane s nogu.

Važnu ulogu igra i lokacija. Tradicionalne pekare suočavaju se s rastućim troškovima i manjkom radne snage, dok se istovremeno u gradskim centrima oslobađaju poslovni prostori. Kulturolog zaključuje da se, uz prehrambene navike, mijenja i način na koji Nijemci doživljavaju našu regiju.

“Dugo se Balkan snažno povezivao s negativnim slikama. Sada je on mnogim ljudima postao mnogo bliži – geografski, turistički i kulturno", zaključuje Hirschfelder.