Više od 180.000 radnika u bh. entitetu RS, odnosno dvije trećine zaposlenih, ne doseže iznos prosječne republičke plate, prenosi Fena.

To je rekao danas predsjednik Saveza sindikata RS Goran Stanković, ukazujući na potrebu povećanja plata i stvaranja uslova za dostojanstven život radnika.

Stanković je na konferenciji "Dostojanstvena plata - temelj dostojanstvenog rada", koju je Savez sindikata RS organizovao povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada, rekao da je strateški cilj sindikata da se više ne govori samo o najnižim platama i zaradama od kojih radnici mogu preživjeti, već o platama koje omogućavaju dostojanstven život.

"Pored osnovnih životnih potreba, ishrane, stanovanja, obrazovanja i zdravstvene zaštite, moramo normalno živjeti, da ne gledamo kako da svaki fening koji zaradimo utrošimo na neke osnovne životne potrebe, nego jednostavno da živimo i ostajemo i radimo u RS", rekao je Stanković.

On je istakao da je povećanje plata jedan od načina za zadržavanje domaće radne snage, navodeći da bi bolje zarade trebalo da doprinesu ostanku radnika u RS.

Prema njegovim riječima, dvije trećine radnika ne doseže prosječnu platu u RS, što predstavlja više od 180.000 zaposlenih, dok su plate u privredi od 200 do 400 KM niže od prosječne plate.

Stanković smatra da prostor za povećanje plata postoji i kroz raspodjelu dobiti koju ostvaruju preduzeća.

"Taj dio dobiti mora da se prelije i na plate samih radnika", rekao je Stanković, ocjenjujući da bi dostojanstvena plata bila ulaganje u jačeg radnika, porodicu, privredu i stabilniju demografsku sliku RS.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Zoran Škrebić rekao je da među sindikatom i poslodavcima nema razlike u stavu da plate treba da rastu, ali da postoji razlika u pogledu načina na koji to treba ostvariti.

"Mi smatramo da to ne može da bude administrativnim putem, da to mora biti u skladu sa makroekonomskim pokazateljima", rekao je Škrebić.

On je istakao da se prilikom povećanja plata mora voditi računa o privrednim subjektima koji imaju negativne trendove, posebno o izvoznim preduzećima, kako povećanje troškova rada ne bi ugrozilo njihovo poslovanje, a time i radna mjesta.

Škrebić je naveo da je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji u RS u posljednje tri godine smanjen za oko 5.000, dok je ukupan broj zaposlenih ostao približno na istom nivou, odnosno nešto je povećan.

Prema njegovim riječima, prosječna plata u prerađivačkoj industriji iznosi oko 1.400 KM i niža je od prosječne plate u RS.

On je ukazao na negativne trendove u privredi, uključujući pad privredne aktivnosti, smanjenje zaposlenosti i pogoršanje vansjkotrgovinskog odnosa, te ocijenio da će ekonomske turbulencije koje dolaze iz Evrope i svijeta trajati i u narednom periodu.

Škrebić je naglasio da posebnu pažnju treba posvetiti izvozno orijentisanim preduzećima, jer ona, kako je rekao, stvaraju novu vrijednost koja se potom raspoređuje kroz privredu i društvo.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević rekao je da je povećanje plata bilo centralna tema konferencije, uz pitanje kako povećati zarade, a da to istovremeno bude održivo za privredu.

"S jedne strane imate odliv radne snage i deficit koji se već manifestuje u ozbiljnom obimu, a s druge strane imate situaciju da ti radnici djelimično i odlaze zbog toga što su niže zarade u odnosu na zemlje u koje emigriraju", rekao je Mlinarević.

On je naveo da bi u određivanju minimalne zarade trebalo uzeti u obzir troškove života, ali i kretanje produktivnosti, kako bi zarada mogla pokriti osnovne potrebe radnika, a poslodavci bili u mogućnosti da takve plate isplaćuju.

Mlinarević je kao moguće mjere naveo i poreske promjene kojima bi država pomogla sektorima izloženim pritisku inostrane konkurencije, posebno prerađivačkoj industriji, kroz smanjenje doprinosa za zaposlene, ali i omogućavanje pristupa novim tehnologijama i dodatnim grantovima za povećanje produktivnosti i tehnološke intenzivnosti proizvodnje.

Govoreći o problemima na tržištu rada, on je ukazao i na isplate dijela zarade „na ruke“, navodeći da bi njihovo suzbijanje i legalizacija punog iznosa zarade poboljšali položaj radnika, uključujući buduće penzije i kreditnu sposobnost.

Mlinarević je ocijenio da je konferencija pokazala da socijalni partneri mogu otvoreno razgovarati o razlikama u stavovima i tražiti rješenja koja bi istovremeno unaprijedila položaj radnika i omogućila održivo poslovanje privrede.