Sedam dana nakon održavanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini, postizborna slagalica na svim nivoima vlasti ubrzano dobija jasnije obrise. Iako su tehničke inovacije na biralištima uspješno položile ispit, preliminarni rezultati ponovo su potvrdili dominaciju tradicionalnih pobjednika – SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH, dok je građanski blok, uz izuzetak SDP-a BiH, pretrpio značajne gubitke.

Nakon obavljenih konsultacija s liderom SDP-a Nerminom Nikšićem i predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sutra bi, prema još nezvaničnim najavama, trebao otputovati u Banja Luku na sastanak s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Dok Čović javno insistira na stabilnom unutrašnjem dijalogu i evropskom putu, Dodik odbacuje trenutni model eurointegracija tvrdeći da šteti interesima RS-a, ne isključujući pritom ni mogućnost da lično preuzme funkciju entitetskog premijera.

Pitanje federalne većine i kontrolnog paketa HDZ-a

U Federaciji BiH i kantonima vode se paralelni pregovori. Iako SDA, SBiH i DF imaju matematički kapacitet u kantonima, u Skupštini Kantona Sarajevo suočavaju se sa složenim mehanizmima popune rukovodstva iz reda svih naroda, dok predsjednica Naše stranke u ostavci Sabina Ćudić upozorava na agresivan i osvetnički diskurs prema dosadašnjim vlastima.

Kada je riječ o Vladi FBiH, ključ ostaje Dom naroda:

• Procjena SBiH: Semir Efendić ističe da se HDZ ne može zaobići ukoliko kroz kantonalne skupštine potvrdi kontrolni paket od tri petine u Klubu Hrvata.

• Prijedlog Naroda i pravde: Lider NiP-a Elmedin Konaković, čija stranka neće biti dio vlasti, predlaže formiranje vlasti u Srednjobosanskom kantonu bez HDZ-a kako bi se testirala spremnost te stranke da bira između evropskog kursa i partnerstva sa SNSD-om na državnom nivou.

• Pozicija u Predsjedništvu BiH: Novoizabrana članica Predsjedništva Darijana Filipović (HDZ) najavila je mandat posvećen prevazilaženju blokada i radu u interesu svih građana.

Tehnologija položila ispit, politička kultura nepromijenjena

Član CIK-a BiH Suad Arnautović ocjenjuje da je primjena novih izbornih tehnologija bila uspješna, predlažući daljnje iskorake poput obaveznog glasanja i spuštanja dobne granice na 16 godina.

Ipak, analitičari iz asocijacije Krug 99 i novinarske zajednice upozoravaju da tehnička rješenja ne rješavaju problem biračke apatije, političke trgovine i činjenice da se etnički princip dodatno spustio na niže nivoe vlasti, dok stvarni programi i životni standard građana ostaju u drugom planu, piše N1.