Evropski lideri pripremaju se da na samitu u četvrtak zatraže strožije sankcije Rusiji, čime ulaze u direktan sukob s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Ova odluka dolazi samo nekoliko dana nakon što je Trump s Vladimirom Putinom dogovorio ublažavanje ograničenja na izvoz ruskog dizela.

Prema nacrtu zajedničke izjave, lideri na Evropskom vijeću planiraju pozvati na dodatne sankcije i mjere usmjerene na ruske prihode od nafte. Vlade država članica Evropske unije time odbacuju Trumpovu tvrdnju da je osigurao "energetsko primirje" između Rusije i Ukrajine, piše Politico.

Ovo neslaganje otkriva sve veći jaz u strategiji kojom se Moskva želi prisiliti na pregovore. Dok Trump nastoji sniziti cijene goriva u SAD-u dopuštanjem većeg protoka ruskog dizela na svjetsko tržište, evropski lideri smatraju da je ograničavanje energetskih prihoda Kremlja i dalje ključno za prisiljavanje Putina na prekid rata.

"Rusiju ne zanimaju deeskalacija, prekid vatre ni mir", izjavio je poljski premijer Donald Tusk u ponedjeljak na sigurnosnoj konferenciji u Varšavi. "Zato idem u Brisel kako bih zatražio od partnera da ozbiljno razmotre jačanje sankcija protiv Rusije."

Njemački kancelar Friedrich Merz također je pozvao na nova ograničenja. Istakao je da Moskva nastavlja s napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, uprkos Trumpovoj najavi primirja. "Rusija će iskreno pregovarati samo pod pritiskom", rekao je Merz. "Nakon bezobzirnih napada Moskve na civilno snabdijevanje energijom u Ukrajini, moramo još više pooštriti sankcije."

Najveći paket sankcija do sada

Pritisak se pojačava nakon što su ministri vanjskih poslova EU u ponedjeljak odobrili do sada najveće proširenje liste sankcionisanih, na koju je dodano više od 1.600 pojedinaca i kompanija. Evropska komisija priprema i 23. paket sektorskih sankcija. Visoki ukrajinski zvaničnik, koji je zbog osjetljivosti pregovora govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da Kijev očekuje da će prijedlog stići pred vlade EU do kraja godine.

Sličan stav imaju i druge evropske zemlje. Velika Britanija i Norveška također su najavile da će pojačati pritisak na Moskvu. "Važno je sankcionisati Rusiju kako ne bi mogla finansirati rat", izjavio je norveški ministar odbrane Tore O. Sandvik te pozvao na zatvaranje propusta u postojećim ograničenjima.

Trumpova izborna računica

Mnogi evropski diplomati nezvanično procjenjuju da je Trumpov nagli zaokret prema ublažavanju mjera motivisan prvenstveno unutrašnjopolitičkim razlozima uoči američkih izbora za Kongres, koji se održavaju idući mjesec. Jedan visoki zvaničnik potvrdio je da takav stav prevladava među predstavnicima EU.

Američki predsjednik je pod pritiskom zbog cijena goriva koje su naglo porasle od početka rata između SAD-a i Izraela protiv Irana. Trump je u kampanji obećao da će cijena benzina biti ispod dva dolara po galonu, a sada su birači suočeni s dvostruko višim iznosima, zbog čega bi republikanci mogli izgubiti kontrolu nad Kongresom.

Njegov dogovor s Putinom predviđa da se u narednim mjesecima na svjetsko tržište pusti dodatnih 4,8 miliona tona ruskog dizela, što bi trebalo smanjiti pritisak na zalihe i cijene.

Ipak, evropski i ukrajinski zvaničnici sumnjaju da će ta količina donijeti značajnu promjenu. Ističu da obećani volumen pokriva tek desetak dana američke potražnje i smatraju da sporazum ugrožava napore da se Moskvi uskrate sredstva za finansiranje invazije.

"Činjenica je da će to dodatno gorivo imati minimalan uticaj na cijene u SAD-u", rekao je visoki zvaničnik EU. "Ovdje se radi o izborima", dodaje drugi zvaničnik EU. "Rekao je da će sniziti cijene, a onda je odlučio ući u rat s Iranom."

Zvaničnici također sumnjaju u to namjerava li Putin uopće poštovati navodno energetsko primirje. Rusija je nastavila napadati ukrajinsku energetsku mrežu i nakon objave dogovora, a Kijev tvrdi da ih o tome niko nije konsultovao.

Za sada većina evropskih zvaničnika izbjegava javno kritikovati Trumpa, uprkos sumnjama. Jedan diplomat navodi da bi EU i Ukrajina trebale zadržati svoj smjer narednih sedmica, kada bi dugoročne namjere američke administracije prema Kijevu mogle postati jasnije. Dodaje i kako bi Trump mogao ponovo promijeniti stav ako Putin ne isporuči obećani dizel.

Pritisak na Washington

Ovaj spor ponovo je aktuelizovao evropske zahtjeve da Vašington dosljednije provodi vlastite sankcije protiv Moskve. Tusk je pozvao Evropu i SAD na zajedničko djelovanje kako bi pokazali Rusiji da su spremni na strožije mjere. Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas pozvala je Vašington da svoj pristup uskladi s Briselom.

Kallas je podsjetila na opsežan zakon o sankcijama Rusiji, koji je gurao pokojni republikanski senator Lindsey Graham. Trump ga je potpisao prošlog mjeseca, ali ga još nije u potpunosti proveo. Taj zakon daje Vašingtonu dodatne alate za suzbijanje ruske trgovine energentima i kažnjavanje onih koji pomažu u ratu. Evropski zvaničnici žele da administracija koristi te alate, a ne da ublažava ograničenja na ruski izvoz.

Oštrije mjere traže i neki republikanci. "Mislim da moramo početi provoditi zakon o sankcijama Rusiji", izjavio je republikanski zastupnik Dan Crenshaw na konferenciji u Varšavi.

Neslaganje postavlja i šira pitanja o ovisnosti Evrope o Vašingtonu, posebno nakon izvještaja da su američki zvaničnici prijetili ograničavanjem pristupa američkom oružju ako Kijev ne prestane napadati ruske rafinerije nafte.

Zvaničnik NATO-a rekao je da trenutno nema naznaka da Vašington provodi te prijetnje jer bi obustava prodaje naštetila i američkim proizvođačima oružja. "PURL je dobar posao za Amerikance", rekao je taj zvaničnik te objasnio da se radi o inicijativi NATO-a putem koje evropski saveznici finansiraju kupovinu američkog oružja za Ukrajinu.

Evropski komesar za odbranu Andrius Kubilius nije direktno komentirao te izvještaje, ali je naglasio da Evropa mora hitno preuzeti glavnu odgovornost za vlastitu odbranu dok Vašington smanjuje svoje vojno prisustvo na kontinentu.

Ključni trenutak dogodit će se u četvrtak, kada će lideri EU pokušati zadržati pritisak na Moskvu dok njihov najmoćniji saveznik ide u suprotnom smjeru.