Josip Milić u autorskom tekstu za desničarski portal Maxportal poziva na okupljanje hrvatskih stranaka desnice u Bosni i Hercegovini. Kao razloge navodi iseljavanje, demografsko slabljenje i nezadovoljstvo postojećim političkim odnosima, a među predloženim mjerama ističe minimalnu platu od 1.500 KM i minimalnu penziju od 1.000 KM.

Prema njegovom mišljenju, potrebno je povezati pravaške i demokršćanske stranke, pokrete, nezavisne liste, vijećnike, zastupnike, intelektualce i mlade oko zajedničkog programa za budućnost hrvatskog naroda u BiH.

Milić smatra da mlade na odlazak više ne podstiče samo nedostatak posla nego i nepravda, korupcija i nepotizam. Ocjenjuje da dosadašnji politički model ne ulijeva dovoljno povjerenja u promjene potrebne za zaustavljanje iseljavanja, ekonomski razvoj i stvaranje perspektive za nove generacije.

Kritike vlasti i opozicione petorke

Milić navodi da je HDZ BiH na izborima pokazao nadmoć mobilizacijom svojih pristalica, dok zajedništvo opozicione Hrvatske petorke, prema njegovoj ocjeni, nije bilo dovoljno vidljivo.

Kritikuje način predstavljanja kandidata, tvrdeći da su nastupali pojedinačno umjesto da zajedničku političku platformu pokažu i kroz kampanju.

"Idemo skupa, ali svatko za sebe", opisuje poruku koju su, prema njegovom mišljenju, poslali biračima.

Ukazuje i na razliku između saradnje na državnom i federalnom nivou te međusobnog nadmetanja na kantonalnom nivou, što smatra nevjerodostojnim.

Dio teksta posvećuje nezadovoljstvu pojedinih desno orijentisanih hrvatskih birača saradnjom njihovih stranaka s HDZ-om BiH. Tvrdi da su političke opcije koje su podržavale HDZ kroz Hrvatski narodni sabor (HNS) izgubile samostalnost i političku snagu.

Takve odnose, smatra, treba ozbiljno preispitati, uključujući pitanje služi li podrška vladajućoj stranci prvenstveno ličnim interesima pojedinih stranačkih predsjednika.

Naglašava da birači imaju pravo očekivati dosljedno provođenje pravaških i konzervativnih načela, umjesto njihovog napuštanja zbog kratkoročnih interesa.

Prema njegovom mišljenju, hrvatskoj desnici potrebna je saradnja zasnovana na jasnom programu i prepoznatljivom identitetu. Propituje i smisao postojanja stranaka koje nisu sposobne prikupiti potrebne potpise za kandidaturu pa se priklanjaju HDZ-u.

Najava razgovora i prijedlozi reformi

Milić u tekstu navodi da bi uskoro trebao biti održan sastanak poticajnog vijeća lidera hrvatskih desnih političkih opcija u BiH.

Također tvrdi da se vode razgovori s pojedinim čelnicima stranaka iz Hrvatske koji su spremni podržati inicijativu. Njihova imena i datum sastanka nisu navedeni.

Povezivanje stranaka, pokreta, nezavisnih lista i intelektualaca s političkim iskustvom, stručnošću i ugledom vidi kao priliku za novu političku energiju.

Ističe da cilj nije osnivanje još jedne stranke, nego okupljanje ljudi spremnih ponuditi konkretna rješenja. Zagovara izradu zajedničkog programa i šire platforme otvorene svima koji su nezadovoljni postojećim stanjem.

Među prioritetima navodi nultu toleranciju prema korupciji, povratak iseljeništva, podršku porodicama s više djece i izgradnju pristupačnijih stanova za mlade.

Predlaže i smanjenje birokratskih prepreka poslovanju te porezne olakšice za otvaranje radnih mjesta. Kao primjer administrativnog opterećenja navodi svoju tvrdnju da se kompanija na Zapadu može registrovati za 15 minuta, dok taj postupak kod nas traje mjesecima.

"Zalažemo se za najnižu plaću od 1.500 maraka i najnižu mirovinu od 1.000 maraka", napisao je.

Smatra da su potrebne strukturne reforme koje bi omogućile dostojanstven život od rada te da hrvatska desnica mora ponuditi više od kritike postojećeg stanja.

Inicijativu zamišlja kao prostor za one koji su spremni staviti opće interese ispred pojedinačnih, uključujući odustajanje od vlastitih malih stranaka radi zajedničkog djelovanja.

Zaštitu prava hrvatskog naroda postavlja kao osnovni cilj. Poziva pravaše, nezavisne političke opcije, stručnjake i intelektualce da ulože vrijeme i znanje u zajednički rad, smatrajući da budućnost Hrvata u BiH zahtijeva odgovornost i političko zajedništvo.

Izvor: autorski tekst Josipa Milića za Maxportal.