Cijela priča oko famoznog Ćacilenda zapoćela je u martu prošle godine kada je u Pionirskom parku u središtu Beograda, nedaleko od zgrade Predsjedništva Srbije, postavljeno prvo šatorsko naselje. Ondje se okupila skupina koja se predstavljala kao "studenti koji žele da uče", a protivila se blokadama fakulteta i studentskim prosvjedima koji su mjesecima potresali Srbiju nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Željezničkom kolodvoru u Novom Sadu.

Službeno su isticali zahtjev za povratkom nastave na fakultete, dok su protivnici vlasti okupljanje smatrali pokušajem stvaranja protuteže studentskom pokretu koji je prerastao u masovni prosvjed protiv Aleksandra Vučića. Naziv "Ćacilend" skovan je kao ironična izvedenica od riječi "ćaci", koja je postala viralna nakon što je na jednom od grafita osvanula poruka u kojoj je umjesto pravilnog oblika "đaci" pogrešno napisano "ćaci". Pogreška je ubrzo postala predmet ismijavanja na društvenim mrežama, a izraz "ćaci" počeo se koristiti za sudionike prorežimskog okupljanja, dok je "Ćacilend" postao podrugljiv naziv za šatorsko naselje u središtu Beograda.

Šatorsko naselje još je lani izraslo u svojevrsni kamp koji su podržavali predstavnici vlasti i Srpske napredne stranke, a nakon velikog studentskog prosvjeda 15. ožujka 2025. proširilo se i na prostor ispred Narodne skupštine. Postavljeni su dodatni šatori, metalne ograde i barijere, a dio okolnih prometnica bio je zatvoren za promet. Pionirski park, koji je dotad bio javni prostor dostupan građanima, postao je ograđeno područje s ograničenim pristupom. U mjesecima koji su uslijedili, Ćacilend je postao jedno od najkontroverznijih mjesta u Beogradu.

Ćacilend je otišao u povijest

Uz okupljanje Vučićevih pristaša, iz tog su prostora zabilježeni brojni incidenti, sukobi s prosvjednicima, bacanje pirotehničkih sredstava i napadi na novinare. Kritičari vlasti upozoravali su i na policijsku zaštitu kampa te različit tretman njegovih sudionika i građana koji su sudjelovali u protuvladinim prosvjedima. Iako je vlast povremeno najavljivala uklanjanje šatora, Ćacilend je opstao više od godinu i pol dana, postavši jedan od najupečatljivijih simbola političke krize i podjela u srbijanskom društvu.

No, pobjeda Studentske liste na nedjeljnim izborima zapečatila je i sudbinu Ćacilenda. Vijest o pobjedi studenata razbuktala je slavlje u Beogradu, a građani su tokom noći ušli u Pionirski park, uklonili metalne ograde i počeli rušiti šatore. Time je završeno postojanje kampa koji mjesecima bio nedostupan javnosti. Već sutra dan građani su zajedničkom akcijom očistili hrpe smeća, ostatke šatora i uklonili željezne ograde. Na akciju je u okviru kampanje Zavrnimo rukave pozvala građanska inicijativa Eko straža, a pridružile su se stotine građana, studenata, aktivista, čak i porodice s djecom kako bi očisti Pionirski park, mjesecima ograđen željeznom ogradom i nakrcan šatorima i mobilnim toaletima.

Park je zaštićeni spomenik prirode i  nalazi u samom središtu grada, između zgrada Skupštine Srbije i Predsjedništva, službenog sjedišta predsjednika Republike. Pionirski park tako je ponovo vraćen građanima, a predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Željko Bodrožić, sudjelujući u sređivanju parka, rekao je kako ta akcija pokazuje "novu, drugačiju Srbiju, koja odiše solidarnošću i uzajamnim razumijevanjem u osnovnim životnim stvarima". Fotografije koje je portal Direktno dobio pokazuju kako Pionirski park u Beogradu izgleda danas, nakon uklanjanja Ćacilenda. Na prostoru na kojem su se mjesecima nalazili šatori, ograde i improvizirani kamp pristaša Aleksandra Vučića ponovno se vide zelene površine, uređene staze i parkovne klupe. Od Ćacilenda i njegovih stanovnika više nema ni traga, a prostor koji je mjesecima bio simbol političkih podjela ponovno je dostupan građanima.

(Direktno.hr)