Posljednjih nekoliko mjeseci ljudi su jeli biljku portulak. Bijeg iz grada bio je previše opasan, opasniji od pješačenja kroz Oleški. Automobilom ne biste imali gotovo nikakve šanse da vas ne pogodi dron ili ne naletite na minu. Neki koji su pet sati pješačili do Radenska kako bi prodavali povrće ili kupili proizvode za preprodaju, stali su na nagazne mine. A uz ceste su se nalazila napuštena tijela.

Dio je to od brojnih potresnih svjedočanstava iz Oleškog, grada na samoj crti ukrajinsko-ruske bojišnice iz kojeg se posljednjih dana, zahvaljujući primirju, uspjelo spasiti oko 700 ljudi. Njihove je priče prenio francuski Le Monde, čiji je dopisnik Rémy Ourdan opisao stanje "totalne iscrpljenosti, između olakšanja i šoka", nakon što su godinama bili pod ruskom okupacijom, a više mjeseci živjeli u gladi, bez vode, struje i medicinske pomoći.

Stanovnici Oleškog živjeli su na okupiranom području otkako je ruska vojska zauzela regiju prvog dana invazije, 24. veljače 2022. Obližnji Herson oslobođen je 11. studenog 2022., nakon čega su se Rusi povukli na svoju stranu Dnjepra. Oleški je tada postao prva crta bojišnice za rusku stranu, baš kao što je Herson to bio za ukrajinsku. Nakon što su se Rusi, s razvojem ratovanja dronovima, postupno počeli povlačiti s prvih crta bojišnice, grad se našao u ničijoj zemlji, u takozvanoj "zoni smrti".

UN je procijenio da je od 24.000 stanovnika Oleškog prije rata, tamo ostalo živjeti njih oko 1700. Oni koji su se spasili, ispričali su da se ne sjećaju nijednog dana u kojem se nije dogodila barem jedna smrt ili ozbiljnija ozljeda.

- U mrtvačnici smo ostavili oko 40 neidentificiranih tijela. To su ljudi bez dokumenata, koji više nisu imali ni susjeda koji bi ih prepoznali - svjedočio je Juraj.

Rusi su dugo odbijali uspostavu humanitarnog koridora, no ljetos su konačno pristali. Prema ukrajinskom izvoru Le Mondea, pregovori su trajali četiri mjeseca te se vodili između dviju obavještajnih službi, ukrajinskog HUR-a i ruskog GRU-a, koji su već imali redoviti kontakt zbog razmjene ratnih zarobljenika i tijela poginulih vojnika.

U nekom je trenutku došao politički nalog da se operacija predstavi kao uspjeh Melanije Trump, supruge američkog predsjednika, iako izvori kažu da ona uopće nije zaslužna za izbavljenje stanovnika iz Oleškog.

- Nije jasno kakvu je točno ulogu odigrala Bijela kuća. Možda je Donald Trump, shvativši da neće dobiti Nobelovu nagradu, odlučio da će je pokušati dobiti za Melaniju - komentirao je izvor iz Kijeva za francuski list.

Čak i ako je Melania, poput pape Lava XIV., izrazila zabrinutost zbog teškog položaja stanovnika Oleškog, ne isključuje se mogućnost da su je Moskva i Kijev stavili u prvi plan samo kako bi odobrovoljili Donalda Trumpa, koji se želi predstaviti kao mirotvorac.

Le Monde, uostalom, podsjeća da je Trumpov tim u međuvremenu od Moskve zatražio akreditaciju za novinara Newsmaxa, medija koji bespogovorno podržava Bijelu kuću. On je s oduševljenjem izvještavao o "primirju koje je ispregovarala Prva dama" i sugerirao da se "ruski i ukrajinski pregovarači nadaju da će Melania Trump nastaviti svoje napore u mirovnom procesu u rusko-ukrajinskom ratu".