Muškarac s crnom maskom preko donjeg dijela lica, predstavljen kao snajperista iz Bosne i Hercegovine pod ratnim imenom „Kobra“, pojavio se u dokumentarcu ruske vojne televizije Zvezda. Govori da Rusiji treba „vratiti dug“ i poručuje da će ratovati do kraja.

Istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE) ukazuje da tragovi o njegovom identitetu vode do Petra Popovića iz Dervente, kojeg pravosuđe BiH traži zbog pridruživanja ruskoj vojsci. Ipak, muškarac koji je s novinarima komunicirao putem profila „Kobre“ nije izričito potvrdio da je Popović niti je pristao na videorazgovor.

Dokumentarac je premijerno emitiran 6. septembra na televiziji Zvezda. U njemu je „Kobra“ predstavljen kao suborac Marka Matovića, dobrovoljca iz Srbije koji je poginuo početkom 2025. godine u borbama u Kurskoj oblasti. Prema navodima iz filma, zajedno su krajem 2022. otišli na ukrajinsko ratište.

„Ne možeš samo reći hvala i otići dalje. Ja sam zato otišao da ratujem i ratovat ću do kraja“, govori „Kobra“, objašnjavajući svoj odlazak kao uzvraćanje za pomoć koju je Rusija, prema narativu filma, pružala Srbima.

Godina rođenja, Derventa i tragovi na mrežama

Film je podijeljen na Instagram profilu „kobrasniper333“. Osoba koja komunicira putem tog profila potvrdila je RSE-u da je vojnik iz dokumentarca, ali nije otkrila puno ime.

Navela je da je rođena 1988. godine i da je porijeklom iz Dervente, što se podudara sa službenim podacima o Petru Popoviću do kojih je došao RSE. „Kobra“ je rekao i da je rodni grad napustio 2002. godine, ali nije želio otkriti u kojoj ruskoj brigadi trenutno služi.

Dokumentarac je objavljen i na njegovom YouTube kanalu „VDV-sniper“, na kojem se nalaze dva snimka vožnje motociklom u Derventi iz 2019. godine.

RSE je pronašao i Facebook profil pod imenom „Petar (Kobra) Popović“. Osim informacije da je studirao na Vojnoj akademiji u Beogradu, objave nisu javno dostupne. Potvrdu da je pohađao tu ustanovu novinari nisu dobili.

Na direktno pitanje je li on Petar Popović, „Kobra“ nije odgovorio, ali to u nastavku komunikacije nije ni negirao. Potvrdio je da zna da je od INTERPOL-a zatraženo raspisivanje potjernice za njim.

INTERPOL odbio zahtjev BiH

Tužilaštvo BiH zatražilo je u maju 2025. godine od Suda BiH raspisivanje međunarodne potjernice za Popovićem, nakon čega je zahtjev upućen INTERPOL-u.

Prema dokumentu u koji je RSE ranije imao uvid, INTERPOL je odbio zahtjev, pozivajući se na pravilo koje toj organizaciji zabranjuje djelovanje u predmetima političkog, vojnog, vjerskog ili rasnog karaktera.

Iz Tužilaštva BiH za RSE su potvrdili da je predmet protiv Popovića i dalje otvoren te da poduzimaju mjere radi njegovog pronalaska i procesuiranja.

Prema informacijama koje je RSE dobio iz ukrajinskih sigurnosnih izvora, Popović je 17. augusta 2023. godine potpisao ugovor s ruskim snagama. Nije poznato kada je i pod kojim okolnostima napustio BiH.

Upitan strahuje li od procesuiranja zbog pridruživanja ruskoj vojsci, „Kobra“ je odgovorio da u Derventi nije bio osam godina i da nema potrebu dolaziti u BiH.

Tvrdio je i da ima rusko državljanstvo te da se bosanskohercegovačkog odrekao. RSE te tvrdnje nije mogao nezavisno provjeriti.

Tvrdnje o službi u elitnoj jedinici

U ruskom dokumentarcu „Kobra“ je predstavljen kao vojnik s borbenim iskustvom i visokim vojnim obrazovanjem, koji je godinama služio u elitnoj jedinici Vojske Srbije zaduženoj za zaštitu najviših državnih zvaničnika.

Na fotografijama i snimcima nosi masku s amblemom koji izgledom podsjeća na simbol srpske specijalne jedinice vojne policije „Kobre“. Iz Ministarstva odbrane Srbije nisu željeli govoriti o tome, navodi RSE.

Producentica filma Ekaterina Gabel u intervjuu za rusku televiziju 16. oktobra rekla je da je „Kobra“ prvobitno trebao biti glavni junak dokumentarca. Prema njenim riječima, insistirao je da u središtu priče bude njegov poginuli suborac Matović.

Opisala ga je kao profesionalnog vojnika, oficira i diplomca Vojne akademije u Beogradu. Ni za te navode RSE nije dobio nezavisnu potvrdu.

Njegovo pojavljivanje u dokumentarcu nije bilo prvo obraćanje ruskoj javnosti. Fondacija „Naše nasljeđe“ prošle godine objavila je snimak na kojem govori da je 15. jula 2024. ranjen na području Soledara u Donjeckoj oblasti.

Obraćanje snimljeno u crkvi u Moskvi prenijele su i novine ruskog Ministarstva odbrane, predstavljajući ga kao srpskog dobrovoljca i snajperistu specijalne jedinice.

Televizija Zvezda, koja je emitirala dokumentarac, pod sankcijama je Evropske unije od 2023. godine. EU je sankcije obrazložila time da je riječ o mediju pod kontrolom ruskog Ministarstva odbrane koji širi propagandu o agresiji na Ukrajinu.

Nema osuđujućih presuda za ratovanje u Ukrajini

BiH nema zvaničnu evidenciju svojih državljana koji su otišli na rusko-ukrajinsko ratište. RSE je, na osnovu podataka ukrajinskih institucija i vlastitih istraživanja, identificirao oko 20 državljana BiH koji su se od početka ruske invazije borili ili se još bore na ruskoj strani.

Kako navodi RSE, za protivzakonito pridruživanje stranim vojnim formacijama propisana je kazna od najmanje tri godine zatvora. Međutim, u BiH dosad nije bilo osuđujućih presuda za ratovanje u Ukrajini.

Jedan od postupaka odnosio se na Darija Ristića iz Modriče. Sud BiH u aprilu je odbio potvrditi optužnicu nakon što je utvrđeno da je u vrijeme pridruživanja ruskoj vojsci imao rusko državljanstvo.