Prema novom istraživanju fondacije JED, koja se bavi zaštitom mentalnog zdravlja, čak 90 posto mladih u dobi od devet do 17 godina koristilo je AI chatbotove.

Većina njih, tačnije 58 posto, koristi AI za školu. Gotovo isti procenat, njih 57 posto, navodi da se umjetnoj inteligenciji obraća kada su tužni, pod stresom, usamljeni ili preopterećeni, piše Futurism.

Anne Maheux, razvojna psihologinja sa Univerziteta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, koja nije učestvovala u istraživanju, izjavila je za Oregon Public Broadcasting kako se čini da donedavno gotovo niko nije koristio umjetnu inteligenciju. „Danas približno isti broj djece koji AI koristi za školske zadatke koristi ovu tehnologiju i za emocionalnu podršku ili lakše suočavanje s problemima“, rekla je.

Prijateljstvo i romantične veze s chatbotom

Ponekad interakcija s umjetnom inteligencijom nadilazi pružanje podrške. Više od desetine učenika, njih 12 posto, izjavilo je da AI koristi za prijateljstvo ili druženje. Slične rezultate pokazuju i druga istraživanja. U anketi provedenoj prošle godine gotovo svaki peti srednjoškolac rekao je da su on ili neko od njegovih prijatelja koristili AI za ostvarivanje romantične veze.

Preplitanje učenja i emocionalne podrške

Korištenje umjetne inteligencije kao alata za učenje, a ponekad i za varanje, isprepliće se s traženjem emocionalne podrške. Tipičan primjer je 15-godišnji Arjun Sharda iz Teksasa. „Toliko sam se bojao da ću pasti jedan od prvih testova iz hemije, onaj o pretvaranju mjernih jedinica i molovima, da sam stalno pitao ChatGPT: Hoće li sve biti u redu? Hoće li moj prosjek i dalje biti dobar?“, ispričao je za OPB.

Rizici oslanjanja na umjetnu inteligenciju

Ako je postalo uobičajeno da se djeca i tinejdžeri oslanjaju na AI za podršku, postavlja se pitanje šta to znači za njihovo mentalno zdravlje. U tom osjetljivom i formativnom periodu od ključnog je značaja da dobiju odgovarajuće smjernice i imaju ljude s kojima mogu sigurno razgovarati o svojim osjećajima. Umjetna inteligencija se, međutim, često pokazuje kao loša zamjena za ljudski kontakt.

Ponaša se kao sagovornik koji korisniku samo povlađuje, što može pogoršati ili potvrditi njegove najveće strahove. Ovaj fenomen mnogi stručnjaci nazivaju „AI psihozom“. Savjeti koje nudi često su loši ili opasni, a u ekstremnim slučajevima neki su korisnici počinili samoubistvo nakon dugotrajnih emocionalnih razgovora s chatbotom.

Zabrinjavajuća povezanost s mentalnim zdravljem

Istraživanje fondacije JED otkrilo je zabrinjavajuće povezanosti upravo na ovom području. „Uspjeli smo analizirati kako mladi koriste AI i kako je to povezano s pokazateljima dobrobiti, historijom suicidalnih misli i pokušaja samoubistva te lošim mentalnim zdravljem“, rekla je za OPB psihologinja Kayla Anderson, potpredsjednica za istraživanje u fondaciji.

„Kada mladi koriste AI dok su u emocionalnoj krizi, veća je vjerovatnoća da će prijaviti lošije mentalno stanje, a češće navode i da su ranije imali suicidalne misli ili pokušali izvršiti samoubistvo“, dodala je.

Uzrok ili posljedica?

Anderson je ipak napomenula da nema dovoljno dokaza za utvrđivanje uzročno-posljedične veze. „Na osnovu ovih podataka nije jasno doprinosi li korištenje AI-ja lošem mentalnom zdravlju ili se učenici koji se već suočavaju s problemima češće okreću umjetnoj inteligenciji“, pojasnila je.

Maheux se nadovezuje na druga istraživanja i smatra da bi obje tvrdnje mogle biti tačne. „Djeca koja se lošije osjećaju traže pomoć od AI-ja“, rekla je za OPB. „Međutim, korištenje umjetne inteligencije može dodatno pogoršati njihove probleme umjesto da im pomogne.“

AI chatbotovi na neki način služe kao emocionalni pomoćni točkići, ali problem je u tome što mogu izazvati toliku ovisnost da ih se korisnici nikada ne žele odreći. Zbog toga ne uspijevaju razviti vještine potrebne za suočavanje sa svakodnevnim životnim stresom, što ih ostavlja ranjivim i nepripremljenim.