Slučaj „Munjić i drugi“, u javnosti poznatiji kao „Spengavanje“, mogao bi dobiti drugačiji epilog nakon što je odbrana bivšeg vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije (FUP) Vahidina Munjića osporila zakonitost dokaza na kojima se zasniva istraga, prenosi FTV.

Munjić je ispitan u Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK), a postupak se nalazi u završnoj fazi. Tužilaštvo će nakon razmatranja prikupljenih dokaza odlučiti hoće li podići optužnicu, odrediti mjere zabrane ili obustaviti istragu.

Munjić se sumnjiči za krivična djela povezana sa zloupotrebom službenog položaja, trgovinom utjecajem te primanjem i davanjem mita.

Istraga nakon godinu dana pred odlukom

Nakon približno godinu dana istrage, svi osumnjičeni u ovom predmetu ispitani su u POSKOK-u, što ukazuje na to da bi tužilačka odluka mogla uslijediti u skorije vrijeme.

Osim Munjića, među osumnjičenima su premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak.

Iz Federalnog tužilaštva potvrdili su da je Munjić ispitan u svojstvu osumnjičene osobe.

„Danas je u prostorijama Posebnog odjela Federalnog tužilaštva, u svojstvu osumnjičene osobe, ispitan bivši direktor Federalne uprave policije, u predmetu koji se odnosi na sumnju u počinjenje krivičnih djela zloupotrebe položaja i ovlaštenja te trgovine utjecajem“, izjavila je glasnogovornica Federalnog tužilaštva Nina Hadžihajdarević.

Odbrana osporava zakonitost dokaza

Istraga se, između ostalog, zasniva na porukama pronađenim u Munjićevom mobilnom telefonu, koji je oduzet 2024. godine po naredbama Tužilaštva BiH i Suda BiH u predmetu „Black Tie 2“.

Munjić je tada bio osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja, ali je Sud BiH kasnije utvrdio da opisane radnje nemaju obilježja krivičnog djela.

Tri mjeseca nakon toga isti sud odobrio je ponovni pretres Munjićevog telefona, navodno bez prisustva odbrane.

Advokatica Vahidina Munjića Denisa Gačanin pojasnila je da je riječ o dokazima prikupljenim u okviru drugog postupka.

„Riječ je, dakle, o dokazima koji su pribavljeni u okviru tog drugog postupka“, kazala je Gačanin.

Slučajno prikupljeni dokazi tokom postojeće istrage mogu biti relevantni za drugi postupak. Međutim, naredba za pretresanje telefona nije bila izdata zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, nego zbog sumnje na organizovani kriminal i pranje novca.

Prema informacijama do kojih je došla Federalna televizija, Sud BiH se u novoj naredbi pozivao na raniju naredbu, donesenu prije odluke kojom je utvrđeno da Munjićeve opisane radnje nemaju obilježja krivičnog djela.

Odbrana smatra da se ove okolnosti moraju uzeti u obzir prije nego što tužilac donese konačnu odluku.

„Odbrana je istakla određene prigovore u pogledu zakonitosti dokaza na kojima se temelje osnovi sumnje protiv mog branjenika. Prema stavu odbrane, ti dokazi su potpuno nezakoniti jer se na nezakonito pribavljenim dokazima ne može zasnivati ni optužnica ni sudska odluka“, poručila je Gačanin.

Moguće posljedice proceduralnih propusta

Ukoliko se prigovori odbrane pokažu osnovanim, to bi moglo značajno utjecati na daljnji tok postupka. Time bi se otvorilo pitanje zakonitosti dokaza na kojima se zasniva istraga, ali i mogućnosti da oni budu korišteni u eventualnom sudskom procesu.

POSKOK je preuzeo dokumentaciju Tužilaštva BiH, a do njenog pribavljanja, prema navodima iz priloga Federalne televizije, dolazilo se i nakon višemjesečnih urgencija.

Zbog toga se postavlja pitanje zbog čega se do ključnih sudskih i policijskih akata dolazilo tek nakon dodatnih zahtjeva, kao i jesu li u državnom tužilaštvu bili upoznati s problemima koje ta dokumentacija otvara.

Konačna odluka je na POSKOK-u, koji će nakon razmatranja prikupljenih dokaza odlučiti o daljnjem postupanju u ovom predmetu.