Andrej Mašutkin ima račun u banci, ima i novca na njemu, ali kao da ga nema. Ovaj rusko-izraelski poduzetnik, koji već tri godine živi i radi u Beogradu, ima račun u Alta banci, koja je izgubila dozvolu za rad i odlazi u stečaj.

„Sada smo jednostavno blokirani. Nemamo mogućnost raspolagati novcem na računu“, kaže Mašutkin za DW.

Njegova firma instalira audio-vizuelnu i informatičko-komunikacijsku opremu. Plate za devet zaposlenih uspio je isplatiti prije gašenja banke. Nakon toga počeli su problemi – teže izmiruje obaveze, a klijenti zasad ne mogu poslovati s njim.

To je jedna od hiljada sličnih priča nakon što je Narodna banka Srbije (NBS) prošle sedmice oduzela dozvolu za rad Alta banci, a potom je i uhapšen njen kontroverzni vlasnik Davor Macura. Riječ je o čovjeku koji je posljednjih godina vlasti SNS-a prešao put od nekoliko mjenjačnica do zvijezda.

Macura je u pritvoru i sumnjiči se da je iz trezora banke „iznio“ oko 380 miliona eura. Odnosno, većina tog novca nikada nije ni ušla u trezor, već je gotovina od poslovanja završavala direktno kod Macure, tvrdi tužilaštvo.

Ko isplaćuje depozite

Iako je Alta imala ukupno svega oko tri posto udjela na bankarskom tržištu, ova ekspresna propast, nakon izbornog poraza SNS-a, bit će manja ili veća nevolja za hiljade ljudi.

Manja za one koji su na računu imali do 50.000 eura, jer za taj iznos garantuje država, koja će novac isplaćivati putem Poštanske štedionice. Veći problem imat će oni koji su imali više od 50.000 eura.

Taj višak morat će potraživati u stečajnom postupku, objašnjava Goran Radosavljević, profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA).

„Stečajni upravnik procjenjuje stanje banke, utvrđuje koliko sredstava može biti vraćeno i pravi plan namirenja povjerilaca“, kaže on za DW. „To može biti relativno brzo, ali može trajati i godinama. Teško je procijeniti koliko će postupak trajati dok se ne utvrdi koliko sredstava banka zaista ima.“

Nove i stare prepreke

Gašenje Alta banke posebno je pogodilo rusku zajednicu u Srbiji – i poslovne ljude i obične građane. Prema procjenama, u Srbiji živi oko 100.000 Rusa, koji imaju oko 12.000 firmi i poduzetničkih radnji.

Nije poznato koliko su oni imali računa u Alti. Međutim, poznato je da su gotovo samo u toj banci mogli otvoriti račun bez komplikacija, budući da je većina njih izbjegla iz Rusije nakon sveobuhvatne ofanzive na Ukrajinu.

„Za nas je otvaranje bankovnog računa bilo pomalo stresno jer nam nijedna druga banka nije odmah dozvolila da otvorimo račun“, kaže Mašutkin. „Prošli smo kroz veoma dug postupak provjere. Još uvijek čekamo da Raiffeisen banka odobri naš zahtjev.“

Poteškoće s drugim bankama

U Srbiji ne postoji zabrana otvaranja računa za ruske državljane. Banke moraju provjeravati identitet klijenata i provoditi mjere za sprečavanje pranja novca, ali ne mogu odbiti zahtjev samo zbog državljanstva.

Međutim, najveće banke u zemlji su u zapadnom vlasništvu, poput Raiffeisena, OTP-a, Intese i UniCredita. Zbog finansijskih sankcija protiv Rusije, one provode rigorozne provjere porijekla novca, što je ponekad nemoguće do kraja utvrditi, pa se zahtjevi klijenata odbijaju.

Više ruskih državljana ispričalo je za DW da su ili čekali sedmicama ili im je zahtjev odbijen. Bogdan, koji je insistirao na tome da mu ne objavimo prezime, tvrdi da on i njegovi prijatelji nisu uspjeli otvoriti račune u drugim bankama.

Bogdan se bavi preprodajom nekretnina drugim Rusima. Kaže da posluje gotovinom.

„Lično nisam osjetio kada je Alta ugašena jer me to ne zanima. Ali znam druge kojima je mnogo teže jer su koristili POS terminale te banke u lokalima koje drže, bilo da je riječ o kafićima, salonima i slično“, kaže za DW.

Andrej Mašutkin sada mora pronaći novu banku, proći provjere i prikupiti dokumentaciju.

„Potrebno je nekoliko hiljada eura da bi se prošao taj proces, angažovao advokat... Ali nije stvar u novcu. Stvar je u vremenu. A vrijeme košta.“

Novi život u Srbiji

Mašutkin Srbiju ne vidi samo kao mjesto za poslovanje. U zemlji u kojoj živi tri godine vidi i mogućnost drugačijeg političkog i društvenog razvoja, posebno nakon nedavnih izbora.

„Svaka demokratska odluka u ekonomskom i političkom životu veoma je važna. Što više investitori vide da zemlja ima stabilnu ekonomsku i političku situaciju, to bolje mogu procijeniti budućnost i mogućnosti za ulaganje“, objašnjava Mašutkin.

Iako podržava promjene, nije im se mogao otvoreno pridružiti. Razlog je, kaže, i strah od mogućih posljedica u Rusiji, gdje mu žive roditelji i drugi članovi porodice.

Među ruskim državljanima u Srbiji, objašnjava, postoji strah od prisustva i djelovanja ruske Federalne službe sigurnosti (FSB).

„Danas u Rusiji ne možete reći ništa protiv progona neistomišljenika zbog stava o ratu, a da za nekoliko minuta ne završite u zatvoru. Plašimo se da se u Srbiji nalazi veliki broj pripadnika FSB-a. Oni prate te ljude i mogu se usmjeriti na njihovu imovinu i rođake koji žive u Rusiji“, kaže Mašutkin.

Kakvu poruku šalje gašenje Alte?

Studentska lista zatražila je detaljnu istragu poslovanja Alta banke, uključujući nadzor NBS-a i odluke državnih preduzeća da novac drže u toj banci. Ocijenila je da je direktna kontrola centralne banke zakazala i zatražila ispitivanje drugih okolnosti poslovanja banke.

Gašenje Alte, prema procjeni Radosavljevića, ne bi trebalo ugroziti stabilnost bankarskog sektora. Ipak, upozorava da bi ovaj slučaj mogao narušiti povjerenje građana i privrede.

„Već četvrti put za nešto više od dvije decenije imamo gašenje jedne banke, što svakako šalje loš signal tržištu. Nisam siguran koliko će vremena biti potrebno da se ponovo uspostavi povjerenje u bankarski sektor“, zaključuje Radosavljević.