AESPRI, udruženje studenata političkih nauka i međunarodnih odnosa Univerziteta u Ženevi, obavijestilo je danas da je Michelu Collonu belgijskom novinaru i publicisti, osnivaču portala Investig’Action, čiji su raniji tekstovi sadržavali osporavanje kvalifikacije genocida u Srebrenici, definitivno povučen poziv za učešće na konferenciji najavljenoj za 12. novembar. Potvrdile su to Ajla Kuduzović, aktivistica iz Prijedora i Udruženje Bosančica.

Ovoj inicijativi se pridružilo šest udruženja žrtava, preživjelih i porodica ubijenih iz Bosne i Hercegovine, sa željom da i oni upozore studente i zatraže povlačenje ovog poziva: Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe, Udruženje Žene Podrinja, Udruženje Majke Srebrenice i Udruženje Žene Srebrenice i Udruženje ubijene djece opkoljenog Sarajeva.

Tahirović: Collon je godinama osporavao sudski utvrđene činjenice

"Povlačenje poziva Michelu Collonu za nastup najavljen 12. novembra u Ženevi važan je događaj koji zaslužuje našu pažnju. Zbog toga smo pružili podršku Ajli Kuduzović i Udruženju Bosančica, koji su pokrenuli inicijativu i okupili ljude oko jasne poruke: negiranju genocida i relativizaciji sudski utvrđenih činjenica ne smije se davati prostor bez javnog suočavanja s odgovornošću za izgovoreno i napisano.

Michel Collon nije nepoznat autor koji se slučajno našao u raspravi o Bosni i Hercegovini. Belgijski novinar i publicista, osnivač portala Investig’Action, godinama se bavi međunarodnim sukobima, NATO-om i medijskim predstavljanjem ratova. Međutim, njegovi stavovi o raspadu Jugoslavije i posebno o Srebrenici pokazuju zašto je njegovo javno djelovanje potrebno posebno bitno jer javno obezvređuje žrtve pored sudski utvrđenih činjenica", kaže za “Slobodnu Bosnu” Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

On podsjeća na tekst iz 2000. godine - “Milosevic Media Quiz”, u kome je Collon problematizirao upotrebu termina genocid za Srebrenicu, te govorio o navodnom sistematskom preuveličavanju broja žrtava i iznosio tvrdnje da su neke osobe evidentirane kao žrtve kasnije pronađene među živima, na izborima ili u vojnim jedinicama.

"To nisu nečije naknadne interpretacije njegovih političkih stavova. To je argumentacija koja se može pronaći u njegovim objavljenim tekstovima.

Takve tvrdnje nisu samo sporne zbog načina na koji predstavljaju stradanje Bošnjaka. One zanemaruju obim sudski utvrđenih činjenica, dokaze o organizovanim pogubljenjima, masovnim grobnicama, premještanju posmrtnih ostataka i sistematskom pokušaju prikrivanja zločina", kaže on.

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju, a potom i Međunarodni sud pravde, utvrdili su da je u Srebrenici počinjen genocid. To nije politička konstrukcija, medijska interpretacija niti pitanje nečijeg ideološkog opredjeljenja. To je sudski utvrđena činjenica.

Tahirović podsjeća da ovo nije prvi put da se javno reaguje na Collonove nastupe. Još 2015. godine u Lozani je izbila polemika zbog najavljene konferencije Michela Collona u prostoru Palais de Rumine. Nakon javnih reakcija i osporavanja njegove podobnosti za korištenje tog prostora, rezervacija sale je otkazana. Konferencija je potom održana na drugoj lokaciji. Taj slučaj pokazuje da se o njegovom javnom djelovanju i ranije raspravljalo i da reakcija iz Ženeve nije izolovan događaj.

Za inicijativu Ajle Kuduzović i Udruženje Bosančica kaže da pokazuje koliko je važno da se ljudi organizuju, povezuju i reaguju kada se suoče s pokušajima relativizacije genocida i zločina. Posebno je značajno što se takva borba vodi izvan Bosne i Hercegovine, u sredinama u kojima često nema dovoljno razumijevanja za težinu iskustva bosanskohercegovačkih žrtava i preživjelih.

Slučaj Gideona Greifa: Kada se negiranje predstavlja kao historijska interpretacija

"Ovaj događaj u Ženevi treba posmatrati i u širem kontekstu. Negiranje genocida nije vezano samo za jednu političku ideologiju, jednu nacionalnost ili jednu državu. Ono se pojavljuje u različitim društvenim i akademskim sredinama, često pod sasvim različitim izgovorima.

Dovoljno je podsjetiti na slučaj izraelskog historičara Gideona Greifa, poznatog negatora genocida, koji je posluzio i vlastima u entitetu rs za njihovu propagandu, pored činjenice da je već jedna komisija, vlade rs, nesporno utvrdila da je u Srebrenici počinjen genocid u da je ubijeno 8372 Bošnjaka", kaže Tahirović, te dodaje da je Greif prihvatio da predvodi komisiju koju je formirala Vlada Republike Srpske, a koja je 2021. godine objavila izvještaj o stradanju u Srebrenici. Taj izvještaj osporavao je kvalifikaciju genocida, uprkos pravosnažnim presudama međunarodnih sudova.

"Njegov angažman izazvao je snažne međunarodne reakcije, uključujući reakcije organizacija koje se bave zaštitom sjećanja na Holokaust i borbom protiv negiranja genocida. Njemačka je krajem 2021. godine povukla prijedlog da Greifu dodijeli Savezni orden za zasluge", ističe on.

Dalje podcrtava da slučajeve Collona i Greifa ne treba poistovjećivati u biografskom, profesionalnom ili političkom smislu. Međutim, postoji zajedničko pitanje koje ih povezuje: odnos prema sudski utvrđenom genocidu u Srebrenici i odgovornost za javno osporavanje njegovih činjenica i kvalifikacije.

"Borba protiv negiranja genocida ne smije biti selektivna"

"Ova dva slučaja pokazuju da negiranje genocida nema nacionalnost, vjeru ni političku boju. Ono može dolaziti iz različitih ideoloških i društvenih sredina. Nekada se pojavljuje kroz otvoreno poricanje, nekada kroz umanjivanje broja žrtava, a nekada kroz pokušaj da se osporavanje pravosnažnih sudskih nalaza predstavi kao akademska rasprava. Naša borba zato ne smije biti selektivna. Ako tražimo da se poštuju presude o genocidu u Srebrenici, presude za druge ratne zločine, onda moramo dosljedno braniti i istinu o Holokaustu, kao i pravo svake žrtve genocida da njeno stradanje ne bude negirano ili relativizirano. Isto tako, ne možemo šutjeti pred masovnim stradanjem palestinskih civila i ozbiljnim navodima o međunarodnim zločinima. Svaka takva tvrdnja mora se ispitivati na osnovu dokaza i međunarodnog prava, bez političkih i nacionalnih dvostrukih standarda", kaže predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Ne postoji politička, nacionalna ili vjerska pripadnost koja bilo kome daje pravo na monopol nad žrtvom. Ne postoji ni politički cilj koji može opravdati relativizaciju zločina.

"Upravo zbog toga naš stav mora biti univerzalan: protiv negiranja genocida, protiv veličanja ratnih zločinaca, protiv relativizacije masovnih zločina i protiv zloupotrebe javnog prostora za širenje takvih narativa", ističe Tahirović, te naglašava da povlačenje poziva Michelu Collonu u Ženevi jeste važan rezultat zajedničkog djelovanja.

"Ženeva je ovoga puta rekla ne"

"Ali ne smijemo napraviti grešku i pomisliti da je time posao završen. Borba protiv negiranja genocida nije kampanja koja traje nekoliko dana, niti se završava jednim otkazanim predavanjem. Ona traje decenijama, mijenja svoje oblike i pojavljuje se u različitim političkim, medijskim i akademskim sredinama", kaže on.

Podrška Ajli Kuduzović i Udruženju Bosančica zato nije samo podrška jednoj uspješnoj inicijativi u Ženevi. To je podrška kontinuitetu borbe koju godinama vode udruženja žrtava i preživjelih, često bez institucionalne podrške, ali s jasnom sviješću da šutnja pred negiranjem predstavlja prostor za njegovo širenje.

"Ženeva je ovoga puta rekla ne. Naš zadatak je da se taj glas čuje i onda kada se ugase reflektori i završi jedna kampanja", zaključio je Tahirović za “SB”.

(S.G.)