Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske potvrdilo je da će uskoro izaći s prijedlogom obavezne osnovne vojne obuke koja bi se provodila nakon srednje škole. Obuka bi trajala mjesec dana, a još se ne zna kada će zaživjeti i u praksi.

General Marinko Krešić, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, rekao je kako Hrvatski generalski zbor ovo pitanje raspravljao prije godinu dana i da je izišao sa tezom kako obučiti mlade ljude da obrane Hrvatsku.

- U to vrijeme to nije palo na plodno tlo. Mi smo krajem prošle godine dobili od nacionalne zaklade sredstva i razradili program služenja vojnog roka, tj. obuke mlade ljude. Glavna bit tog perioda je da smo rekli da može postojati ajmo reći vojna obveza, znači vojni rok, ali pod uvjetom da najmanje bude tri - četiri mjeseca jer smo smatrali da jedan mjesec nije dovoljan za obuku vojnika. Rekli smo i da se zadrži dragovoljni vojni rok, kao što je i sad, ali da se bolje stimulira i promiče. I da se ljudi koji idu služiti dragovoljno, a ne ostanu u vojsci, nagrade. Pa recimo ako je pet mjeseci, da ima pet mjeseci staže. I treći model je da bude u srednjim školama, kao jedan predmet, a iza toga mjesec dana kampa gdje bi se mogla steći osnovna znanja, rekao je.

Dodao je kako se treba gledati i demografski aspekt u Hrvatskoj.

- Prije 80 godina Hrvatska je imala 140 novorođenih, a danas ima 34. Morate gledati geopolitičku situaciju, sigurnost, te kakve su potrebe Hrvatske vojske, istaknuo je Krešić.

Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica kazao je za HRT kako je opravdano da se uvede služenje vojnog roka.

- Prije svega vidimo kakva je situacija svuda u svijetu, pogotovo u Europi, tako da apsolutno je opravdano da se uvodi služenje vojnog roka, čak štoviše mislim da je to bilo opravdano i znatno ranije. Iskreno nisam siguran da je uopće trebalo i zamrznuti služenje vojnog roka koji je bio kod nas dobro uređen i dobro realiziran. Jedino što je trebalo, je riješiti pitanje služenja vojnog roka. Da je to ulazilo u radni staž, mislim da bi sasvim drugačije bile konotacije. I ako se i vrati služenje vojnog roka, odnosno ponovo otvori pitanje služenja vojnog roka, svakako bi to trebalo ići kao dio radnog staža. Na kraju krajeva država vas zove, država vam daje određene obveze, onda je dužno na neki način i participirati u svemu tome, da to ne bude čisti gubitak vremena, istaknuo je.

Na pitanje koliko se toga može naučiti u mjesec dana, Krešić je rekao kako se može imati neka osnova, ali da se vojnik ne može obučiti za mjesec dana.

Ogorec se osvrnuo na situaciju s obaveznim vojnim rokom u ostalim europskim zemalja.

- Jedan značajni broj europskih zemalja nikada nije ni ukinuo vojni rok. Neki ga sad vraćaju, neki su ga već vratili. Recimo, Finska nikada nije ukinula vojni rok. Kod njih traje 12 mjeseci. A to je zemlja članica NATO-a, nova zemlja članica NATO-a. Stara zemlja članica NATO-a, Turska, isto tako nikada nije ukinula vojni rok. Švedska ga sada već vraća. Danska ima svoj vojni rok. U našem okruženju, Austrija, nama najbliža, ima vojni rok šest mjeseci. Još i neke druge zemlje razmišljaju o povratku vojnog roka. Razmišljanje o tome su sve rezolutnije, iz prostog razloga, što sama situacija takva kako je, zahtijeva dovoljno potrebe za znanje i obranu, rekao je.