Unatoč brojnim debaklima koji su skupo koštali Saveznike, general William J. Donovan, zapovjednik OSS-a, uvjerio je vladu da je postojanje ovakve organizacije imperativ i u mirnodopskim vremenima. U rujnu 1947. stvorena je CIA (Central Intelligence Agency), najpoznatija obavještajna služba na svijetu. Organizacija sa sjedištem u Langleyu u Virginiji kroz povijest je imala puno uspjeha, gorkih podbačaja poput afere Watergate, ali i posve ludih momenata.

Za vas smo odabrali neke od najzanimljivijih:

CIA STVORILA ZLOGLASNOG BOMBAŠA?

Šezdesetih godina, agencija je sponzorirala bizarnu psihološku studiju na Sveučilištu Harvard. Ispitanicima su na glavu stavljane elektrode, koje su bilježile njihove reakcije dok su bili podvrgnuti verbalnom ponižavanju. Najburnije je reagirao momak pod imenom – Theodore Kaczynski! Da, onaj koji je godinama terorizirao Ameriku šaljući pisma-bombe i kojem su mediji prišili nadimak Unabomber.

Njegov odvjetnik tvrdio je kako ga je na stazu zločina nagnao živčani slom uzrokovan ovim eksperimentom.

PROSTITUTKE, DROGA, KONTOLA UMA…

U sklopu “Operacije ponoćni klimaks”, CIA je regrutirala niz prostitutki da namame klijente u “sigurne kuće” u San Franciscu, gdje su im davale halucinogene droge bez njihovog znanja. Kroz ogledalo providno samo s jedne strane, špijuni su proučavali reakcije subjekata. Cilj eksperimenta? Kontrola uma! CIA je, naime, gajila nadu da će podmetanjem LSD-a i natrij -pentotala, tzv. seruma istine, dezorijentirati strane lidere kako bi mogla njima manipulirati.

ŠPIJUN NA ČETIRI NOGE

Neke od zamisli agencije zvuče kao da su rođene u Grunfovoj glavi.

Tako je, primjerice, CIA planirala na Sovjetski savez bacati ekstra velike kondome, ali s oznakom “medium” ili čak “small”, kako bi neprijatelj pomislio da su američki muškarci natprosječno obdareni te, valjda, premro od straha. Rusima su odlučili pokazati tko je gazda i na umjetničkom planu. Agencija je krišom financirala rad apstraktnih ekspresionista poput Jacksona Pollocka i Marka Rothka, kako bi javnost zaključila da američka umjetnost, za razliku od sovjetske, slavi slobodu izričaja.

U dresuru  mačke CIA je potrošila milione dolara te je poslala da, pomoću posebne opreme, špijunira Sovjete. Investicija je neslavno propala: četveronožni tajni agent u Moskvi je završio pod kotačima automobila!

(SB)