Joe Biden ga je zatekao na svom stolu kad je došao u Bijelu kuću. Svake četiri godine, nakon svakih predsjedničkih izbora, američka obavještajna služba proizvede izvješće o stanju u svijetu i dostavi svoja predviđanja za naredne dvije decenije. U verziji 2009. izvješće je upozorilo na mogućnost virusne epidemije čiji bi izvor bio na Dalekom Istoku i proširenja, kao trag praha, na cijelu planetu. Izdanje 2021, upravo prevedeno na druge jezike u svijetu, naglašava da je pandemija COVID-19 izazvala u posljednjoj godini "najveći poremećaj u svijetu od Drugog svjetskog rata". Produbila je i ubrzala učinke žestokih preokreta s kojima se nijedna generacija u miru nije suočila: digitalna revolucija, umjetna inteligencija, genetski inženjering, klimatsko zagrijavanje i pad nataliteta isprepliću se i podpiruju napetosti u našim društvima.

Ove tendencije stvaraju konfliktan i nestabilan geopolitički kontekst s kojim će trebati navikavati na pogled narednih dvadeset godina. Toliko očekivani “svijet poslije” karakterizira se hiperkonektovanim individuama ali polomljenim zajednicama,  ultrasenzibilnim identitetima, neviđenim migratorskim pritiscima, ubrzanim starenjem, nikad viđenim zaduženjima, fragmentiranim međunarodnim sustavom, moćnim privatnim i državnim akterima, generaliziranim ali neujednačenim bogaćenjem, i naročito - globalizacijom koja se nastavlja na kaotičan način i koja će biti sve više obilježena rivalitetima Amerike i Kine.     

POŠAST  ZATOPLJAVANJA

U toku dvije naredne decenije, demografski rast, ubrzana urbanizacija i loše upravljanje zemljom i resursima sve više će pogoršavati učinke klimatskih promjena u brojnim zemljama, naročito onima u razvoju. Regioni, koji još uvijek ovise od poljoprivrede koja je vezana za kišna razdoblja, biće naročito ranjivi: subsaharska Afrika, srednja Amerika, neki dijelovi Argentine i Brazila, neki predjeli Anda, Južne Azije i Australije. S druge strane, neka područja na višim geografskim širinama,  kao Kanada, Sjeverna Europa i Rusija, mogla bi profitirati od klimatskog zagrijavanja, zahvaljujući dužem trajanju vegetacijskih sezona (…).

Od sada do 2040. aplikacije umjetne inteligencije (IA) kombinirane sa drugim tehnologijama koristiće se u skoro svim  aspektima života: u poboljšanju zdravstvenih usluga, sigurnijeg i učinkovitijeg prometa, personaliziranog obrazovanja, poboljšanja softwarea za svakodnevne poslove i povećanje prinosa u poljoprivrednim kulturama. A iako će mnogi razvojni rezultati umjetne inteligencije biti na raspolaganju u cijelom svijetu, nacije koje će imati mogućnosti da podrže, razvijaju i primijene umjetnu inteligenciju već sada profitiraju od neuporedivih prednosti. Generalizirana primjena umjetne inteligencije, naročito u domenu rata, povećeva i rizike od svjesnog lošeg korištenja ili nenamjernog angažiranja (…).

VLADE PRED NEVOLJAMA

Odnosi između država i njihovih društava u svim dijelovima svijeta doživjeće trajne napetosti zbog povećanog rascjepa  između potreba ili očekivanja nacija i moguće ili željene ponude vlada. U mnogim zemljama, populacije čija su očekivanja bila pretjerana na temelju prethodnog prosperiteta, suočiće se sa napetostima i žešćim poremećajima zbog usporavanja gospodarskog rasta, neizvjesnosti perspektive zapošljavanja i demografske evolucije. Pojedinačno i kolektivno, ove napetosti će staviti na ispit kapacitete i otpornost država, iscrpiće budžete i učiniće upravljanje još kompleksnijim. U godinama koje dolaze ta neujednačenost između kapaciteta vlada i očekivanja građana rizikuje da se proširi i izazove veliku političku nestabilnost. Očekuju se podjela društva, porast populizma, talasi aktivizma i protesta, i u najekstremnijim slučajevima, nasilje, interni sukobi, i raspadi nekih država (…)

SUMRAK DEMOKRACIJE

Tendencija ka eroziji demokracije pokazuje rizik da se nastavi najmanje u narednoj deceniji, a i duže. Legitimnost na dugi rok demokratskih sustava temelji se na dva opća uvjeta: održavanju poštenog, uključivog, nepristranog političkog procesa,  i postizanju pozitivnih rezultata za naciju. Odgovoriti na zabrinutosti javnosti, koje se odnose na korupciju, monopol elita i nejednakosti, može doprinijeti uspostavljanju povjerenja u javnosti i jačanju institucionalne legitimnosti. Osim toga, činjenica da se isporučuju učinkovite usluge, gospodarska stabilnost i osobna sigurnost – što su povjesne prednosti za demokracije – proizvodi porast zadovoljstva u javnosti (…).

RANJIVA AUTORITARNA VLAST

Autoritarni režimi će se suočiti sa istim rizicima kao i demokracije, i mnogi među njima će imati problem da se prilagode, što  čini mogućim nagle i nasilne promjene vlada nakon razdoblja prividne stabilnosti. Iako su autoritarni režimi – od Kine do Srednjeg Istoka – dokazali da su otporni, pokazuju značajne strukturalne slabosti: generaliziranu korupciju, pretjeranu ovisnost od sirovina i osobnosti vođa (…).

MEĐUNARODNI NERED

U naredne dvije decenije intenzitet takmičenja za svjetski utjecaj dosegnuće najvišu razinu od vremena hladnog rata. U takvom svjetskom kompetitivnijem okruženju rizik međudržavnih sukoba može se povećati zbog tehnološkog napretka i širenja  broja meta, veće raznolikosti  aktera,  teže dinamike odvraćanja i slabljenja ugovora i normi.  Vojske velikih sila će najvjerojatnije tražiti kako izbjeći sukobe visokog intenziteta, tj. totalni rat, zbog  profesionalnih  troškova na polju resursa i ljudskih života.  Ali rizik izbijanja  takvih konflikata kao posljedica neke greške u računici ili zbog odbijanja kompromisa  o temeljnim pitanjima – sigurno će porasti (…).

BAUK TERORIZMA NEĆE NESTATI

Regionalni i međudržavni sukobi, demografski pritisci, degradacija okoliša i uzmicanje demokracije pogoršaće političke, gospodarske i socijalne tenzije. Teroristi su dugo eksploatirali te probleme da bi stekli pristalice i utočišta za svoju organizaciju, uvježbavanje i urote. Svjetske džihadističke skupine mogu stvoriti najveće transnacionalne žestoke prijetnje, kao i opasnosti, u sredinama njihovog porijekla. One imaju koristi od koherentne ideologije, koja  obećava milenijsku budućnost, solidne organizacijske strukture i kapacitet korištenja velikih teritorija koje nisu pod upravom ili je ona slaba, naročito u Africi, na Srednjem Istoku i u Južnoj Aziji. Napredak tehnologija, naročito umjetne inteligencije, biotehnologije i povezanosti predmeta, ponudiće teroristima mogućnost rukovođenja napadima ogromnih opsega razvijajući nove metode napadanja na distancu i suradnje preko granica.

Odabrala i prevela sa francuskog: Nada ZDRAVIČ

(Le Point, 6. 05.2021.)