EKSKLUZIVNO ZA „SLOBODNU BOSNU“: Vodeći meteorolog u regiji Zoran Vakula prognozira kraj zime i najavljuje ljeto, ali i otkriva zašto svake godine „mora“ IĆI U SARAJEVO…

Glavni meteorolog HRT-a i jedan od najpoznatijih stručnjaka iz te oblasti u regiji, govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o dugoročnim prognozama, zagađenju, upućenosti jednih na druge, ali i o privatnom životu i dolascima u Bosnu i Hercegovinu

  • Društvo

  • 20. Jan. 2020  20. Jan. 2020

  • 0

Od vajkada su se Bosanci i Hercegovci okretali ka zapadu, barem kad je vremenska prognoza u pitanju. Banjalučani su gledali ka Zagrebu, očekujući sutra vrijeme koje glavni grad Hrvatske zadesi danas. Građani Bihaća su „gledali“ prema nebu iznad Karlovca, a Hercegovci prognozu za srednji i južni Jadran. Je li slučajno da smo upućeni jedni na druge, kada je vrijeme u pitanju, odakle pušu vjetrovi?

Kako može biti čudno kad smo susjedi, komšije?! Još se u osnovnoj školi uči kako nam oblaci većinom dolaze sa zapada. Ponekad, znatno rjeđe, imamo i tzv. „retrogradno strujanje“, pa nam dolaze oblaci s istoka. Srećom, bez obzira od kuda vjetar puše i dolaze oblaci, već više desetljeća na HTV-u postoji i prognoza za susjedne zemlje. Naravno, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Nekada za 3 područja, a posljednjih godina i za 4 područja, koja predstavljaju gradovi: Banja Luka, Tuzla, Sarajevo i Mostar. 

Sarajlije se danima guše u smogu opasnom po zdravlje, od nedavno stanovnike glavnog grada Bosne i Hercegovine u stopu „prate“ i Beograđani i Zagrepčani. Imate li podatke i izračune iz prošlosti koji ukazuju kakvo je stanje bilo prije dvadesetak i više godina? Što je rješenje ovog velikog problema, kakva su iskustva zapadnih zemalja? Koliko se, zbilja, klima promijenila na našim prostorima od vremena od kada se vrše mjerenja i što nas očekuje u bliskoj budućnosti?

Nemam podatke koncentracije lebdećih čestica pa ne mogu raditi analize i usporedbe nekada i sada. Nisam stručnjak u tom području. Onečišćenje postoji posvuda, gdjekad više ili manje, ovisno o geografskom lokalitetu, stanju atmosferu, izborima onečišćenja…

Inače, klimatske promjene i globalno zatopljenje neprijeporno postoji. Vremenski ekstremi u odviše zagrijanoj atmosferi su puno žešći i češći nego u „normalnoj“ atmosferi. U toplom se zraka događaju i česta kišna nevremena, ali i dulja razdoblja suhog i iznimno toplog vremena, nakon kojeg ponovno dolaze ekstremna nevremena… Kad se analiziraju dulji nizovi mjerenja temperature zraka i drugih meteoroloških elemenata i pojava dolazi se do zaključka kako, u prosjeku, raste učestalost, intenzitet i trajanje toplinskih valova, a i drugih ekstremnih vremenskih pojava. Zbog globalnog zatopljenja i klimatskih varijacija i promjena jaki visinski vjetrovi, tzv. mlazna struja, slabi – brzina joj je sve manja - jer se smanjuje temperaturna razlika između polarnih i suptropskih krajeva.

Takva oslabljena mlazna struja lakše vijuga - meandrira, što pridonosi, odnosno olakšava stvaranje češćih dugotrajno stabilnih vremenskih stanja – u meteorologiji znanim i kao „blocking“ situacije - u nekom dijelu svijeta višetjedne anticiklone, u drugom ciklone, pri čemu se događaju kojekakvi ekstremi…

Postoje mnogobrojna istraživanja i znanstveni radovi u kojima se mogu naći i zabrinjavajući rezultati, zaključci i prognoze, primjerice, prema novijim satelitskim podacima niži dijelovi atmosfere u posljednjih dvadeset godina zagrijavali su se znatno brže nego što su to pokazala ranija istraživanja; a neke znanstvene studije pokazuju i kako bi se trendovi zagrijavanja Zemlje uskoro mogli znatno ubrzati jer bi se južna hemisfera, većinom pokrivena Tihim oceanom i Južnim oceanom, koji su do sada relativno hladniji od ostatka svijeta – s vremenom mogla zagrijati, pa će se globalno zagrijavanje, koje je na sjevernoj atmosferi ionako zamjetno – dodatno ubrzati… Situaciju s prognozama dodatno otežava i to što su modeli početno pripremljeni na temelju starijih klimatoloških podataka temperature zraka i oceana, koncentracije plinova u njima i mnogobrojnim drugima…

Primjerice, novija istraživanja pokazuju da se zatopljenje u oceanima – koje su svojevrsna velika skladišta energije – nalazi ne samo do 200 metara, to se znalo prije 20 godina, nego i znatno dublje, na nekoliko stotina metara dubine. Stoga djeluje gotovo nemoguće da i ta pojava ne djeluje na cijeli sustav zrak-kopno-oceani, te dodatno otežava prognoze… Novi podaci ulaze u izračune i polako se sve mijenja, ali je sustav prilično trom i sporo reagira. Stoga se i ekstremi, ne samo oni većini najvidljiviji i najosjetljiviji - temperature, i oborine – rijetko kada mogu naći u izravnim rezultatima modela. Srećom, pomaže iskustvo te dodatne analize i prognoze meteorologa, koji upozoravaju na opasne i ekstremne vremenske pojave, katkad čak i na rekordne vrijednosti, prema se one ne vide u rezultatima modela, od kojih su mnogi i javno dostupni.

Kad se analiziraju podaci mjerenja, koja na našim prostorima u nekim mjestima postoje još od sredine 19. stoljeća – u Hrvatskoj primjerice, u Zagrebu, Osijeku, Gospiću i Hvaru, te na još više meteoroloških postaja posebice posljednjih 70 godina – ne može se ne primijeti rastući trend srednje godišnje temperature zraka. 

Često se mogu pročitati panične najave kako se planet zagrijava brže od očekivanog, najavljuju se ekstremi, nagli rast razine mora, potapanje obalnih gradova… Imate li podatke koji to potvrđuju i kakva su predviđanja za regiju?

Postoje mnogobrojni kompjutorski modeli koji daju još više scenarija mogućih budućih stanja atmosfere. Na žalost, u njih nije moguće uključiti baš sve što nas okružuje i što djeluje na budućnost. Ekstrema je bilo oduvijek, i mogli bismo misliti kako se u posljednjih stotinjak godina već dogodilo sve što se trebalo dogoditi. Ali ne. Mi iz godine u godinu, pa čak iz sezone u sezonu, pa i iz gotovo mjeseca u mjesec bilježimo nove ekstremne vrijednosti nekih meteoroloških elemenata. U prezagrijanoj i onečišćenoj atmosferi imamo raznorazne ekstreme. I vrlo vjerojatno ćemo ih imati i u budućnosti. I to i u „pozitivnu“ i u „negativnu“ stranu – i vrućine i hladnoće, i poplave i suše... I stručnjaci koji desetljećima proučavaju razinu Jadranskog mora zaključuju kako je njegova razina u porastu…

Ove zima u Bosni i Hercegovini nije bilo ekstremnih hladnoća i snijega na kakve smo navikli, stručnjaci kažu kako je ovo jedna od najtoplijih zima u posljednje vrijeme. Možete li za naše čitatelje najaviti okvirnu prognozu do kraja zime i kakvi su, prema vašim izračunima, izgledi vremena za ovo ljeto?

Ne znam je li ovo do sada bila jedna od najtoplijih zima u BiH, jer nemam povijesne podatke ni službenu komunikaciju s predstavnicima nadležnih meteo-službi – samo povremene kontakte s poštovanim mi kolegama Kemalom Šehbarjaktarevićem i Željkom Majstorovićem - ali prema podacima s meteoroloških postaja DHMZ-a može se reći kako je dosadašnji dio zime među toplijima, u mnogim mjestima na Jadranu i u gorju i među 10 najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja.

Ni u dugoročnim prognostičkim izračunima većine meteoroloških središta u kojima se izračunavaju takve prognoze - za nastavak zime nema nekih promjena. Za naš dio Europe i dalje je vrlo velika vjerojatnost nastavka zamjetnijeg djelovanja anticiklona – polja povišenoga i visokoga tlaka, uz relativno česte temperaturne inverzije - zadržavanje relativno toplog zraka u višim slojevima atmosfere. Stoga se čini gotovo pa sigurno da će u gorju i na Jadranu srednja temperatura zraka biti i dalje viša od prosječne, u mnogim mjestima i znatno, možda čak mjestimice i rekordno, dok nizine od te velike iznadprosječnosti može „spasiti“ dugotrajno zadržavanje magle i niskih oblaka. Ostvari li se takav scenarij – i u nastavku ćemo zime oborina imati malo, ali onečišćenja u nizinama bi i dalje moglo biti puno. No, nadam se da ćemo ipak imati i malo vjetra, koji će onemogućiti takvo stanje u nizinama.

Za cijelo ljeto dugoročnih prognostičkih izračuna još nemam, ali prema onome što postoji do srpnja/jula - mala je vjerojatnost za neko dugotrajnije hladnije razdoblje tijekom sljedećih mjeseci u našem dijelu Europe. Osim ako ne dođe potkraj jednog mjeseca i potraje početkom sljedećega, pa se to u izračunima srednje mjesečne temperature zraka ne vidi, budući da će, po svemu sudeći, prevladavati razdoblja s temperaturom višom od prosječne.

Za razliku od tog pozitivnog temperaturnog odstupanja od prosjeka, prognoze za količinu oborine daju povećanu vjerojatnost za negativna odstupanja. Manjak - manje količine od višegodišnjega srednjaka. Ukratko –u prvom dijelu 2020. godine - relativno toplo i sušno! Ali naravno, to je trenutačno najvjerojatnije, ne i sigurno. Prognoza nije dijagnoza. Kod prognoza je važno ne zanemarivati vjerojatnosti. Ponekad se dogodi i neka pojava za koju je prognozirana vjerojatnost bila mala, čak i vrlo mala, kao primjerice za prošlogodišnji svibanj/maj, koji je bio hladan kao rijetko koji u znanoj povijesti, iako je za to potkraj travnja/aprila postojala samo mala vjerojatnost. Na kraju je u većini Hrvatske svibanj/maj bio među desetak najhladnijih, ponegdje čak i među njih 4. Podatke za BiH nemam, ali ne bi me čudilo da je bilo podjednako iznimno.

Koliko su općenito precizne prognoze i izračuni vremena, jeste li u karijeri imali velikih promašaja?

Pogreške su kod vremenske prognoze sastavni dio posla. Nezaobilazan. Koliko se god trudili još uvijek nismo u mogućnosti – pitanje je hoćemo li ikada i biti – opisati sve što nas okružuje na način razumljiv računalu/kompjutoru, s dovoljno velikom preciznosti, i pritom još u kompjutorske modele atmosfere i njihove analize uključiti dovoljno dobro teoriju kaosa, koja je nezaobilazna želimo li imati kvalitetnu vremensku prognozu.

Veliki promašaji? Pitanje je: „Što je veliko?“ Spominjani prošlogodišnji svibanj nisam „vidio“, primjerice. Znali su mi ljudi pokisnuti jer sam im rekao kako će „gotovo sigurno biti suho“, ali su i uzalud na put nosili kišobran. Neki nisu otišli na jedrenje jer sam ih „plašio“ jakim vjetrom koji je na kraju izostao… Srećom, puno je više bilo onih situacija u kojima je vremenska prognoza ljudima pomogla, a mnogobrojna upozorenja na opasne vremenske pojave smanjila materijalnu štetu, čak vjerojatno i spasila ljudske živote…

Često u svojim prognozama spomenete i pučku predaju vezanu za vrijeme (Sveta Kata-snijeg na vrata, Tri ledena sveca…). Koliko je u današnje vrijeme precizno ono što su u svojim zapisima ostavili naši stari?

Po pučkoj meteorologiji ili vremenoslovlju i narodnim izrekama o vremenu osobito je bio – i još uvijek jest - poznat pokojni mr. sc. Milan Sijerković, jedan od legendarnih meteorologa DHMZ-a i HRT-a, pa i ovih prostora. Osim njega, češće te narodne mudrosti o vremenu spominje kolega agrometeorolog Marko Vučetić, dipl. ing., posebice u meteorološkim izvještajima koje priprema za HRT-ove „Plodove zemlje“. Ja se više bavim verifikacijom vremenskih prognoza, njihovim prikazom u medijima, dugoročnim prognozama, nekada više i ekonomskom vrijednosti prognoza, a posljednjih godina promocijom meteorologije kroz meteo- karikaturu, strip, rime…

Inače, u starim izrekama vezanim za vrijeme ima djelomično istine, ali ne i redovite prognostičke pomoći. Ledeni sveci u svibnju znaju ponekad biti i topli, ali činjenica jest da u tom dijelu godine često dolazi do prodora hladnijeg zraka. Podjednako i oko dana sv. Kate. Te i druge izreke zgodno je znati, pratiti i veseliti se kada se ostvari ono što one najavljuju, ali za planiranje aktivnosti ipak je bolje pratiti aktualne prognoze, i to ne neke na mnogobrojnim internetskim stranicama, nego najbolje one koje daju meteorolozi – stručnjaci s višegodišnjim iskustvom, koji analiziraju svakodnevno i stotinjak izračuna različitih modela atmosfere i na temelju tzv. ansambl prognoza pripremaju prognoze za sljedeće dane.

Vi ste možda i jedini meteorolog na svijetu koji je završio u pjesmi, kako ste reagirali kada ste vidjeli svoj animirani lik u videospotu?

Nisam jedini. Znam sigurno da se u barem jednoj spominje i Sijerković, ali na manje upečatljiv način od ovoga u pjesmi „Pretežno vedro“. Premda su još 1998. godine „Prljavci“ stavili moj glas iz prognoze za Kroniku dana Hrvatskog radija u intro ispred „Hrvatskih velikana“ na CD-u „Dani ponosa i slave“, pa me kasnije Škoro spominjao u „Južina bluesu“, a i ja sam govorio prognozu za pomorce u Radolfijevoj pjesmi „Od Paga do Palagruže“, ono što je učinio Ante Cash u suradnji sa Sašom Antićem bilo mi je uistinu iznenađujuće. Ante me najprije iznenadio prvotravanjskim e-pismom i spoznajom o pjesmi, kao ponudom da se pojavim u videospotu koji je pripremao za pjesmu, a kada sam mu zahvalio i predložio da iskoristi video neke od mojih vremenskih prognoza na HTV-u - još me više iznenadio dodatnim naporom i idejom mojeg animiranog lika u videospotu.

O samim stihovima dalo bi se raspravljati, ali pozitivna energija kojoj zrači pjesma je neprijeporna. I premda spominje samo Vakulu, smatram tu pjesmu svojevrsnom pohvalom rada i važnosti svih meteorologa jer ja sam samo jedan od njih, koji se svakodnevno trude najbolje što mogu što točnije prognozirati vrijeme i upozoravati na opasne vremenske pojave kako bi pomogli ljudima, i pritom „vedre“ i „oblače“ na mnogobrojnim medijskim platformama, napose HRT-a. Smatram pjesmu dodatnom promocijom meteorologije.

U glavnom gradu BiH ste rado viđen gost, posjetili ste Sarajevo film festival nekoliko puta, kakvi su dojmovi iz glavnog grada BiH?

Imam pozitivna iskustva, i iz Sarajeva, i iz drugih mjesta. Čak iznenađujućih mi prepoznavanja, što je dokaz da se HTV prilično gleda…

U Sarajevu sam gotovo svake godine, barem jednom. U njemu živi Sandra - sestrična moje supruge i njezina obitelj, a i Amel – kojem sam bio kum na vjenčanju i njegova obitelj. I mnogobrojni prijatelji. S mnogobrojnim Sarajlijama već godinama ljetujem i zimujem. Ako ponekad supruga i ja i pomislimo ne ići u Sarajevo - kćer nas nagovara. Uostalom, veza s BiH je jaka. Moja punica je rođena Travničanka, s Radića brda, a i supruga Lavanda je rođena u Travniku. Imamo rodbinu i prijatelje u mnogim dijelovima BiH. Glede klime u BiH, sjećam se rečenice, već više puta dokazane, mojeg pokojnog punca: „U Bosni kaput nikad nije težak.“ I kad je dan topao, pa i vruć, noću i ujutro zna biti poprilično svježe. O zimi i snjegovima da se i ne govori. Ali ne smije se zaboraviti ni kada zagrije na 40 °C u hladu… Unatoč kojekakvim ekstremima, mislim da je klima u našem dijelu Europe sasvim pristojna, i za ljude povoljna. Nažalost, to svima nije dovoljan uvjet za ostanak.

(Razgovarao: M. ILIČIĆ)

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...