Miletić je delegatima prije glasanja pojasnio da se predloženim zakonom predviđa zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina za izazivanje ili raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje negiranjem presuda međunarodnih i domaćih sudova za ratni zločin ili zločin protiv čovječnosti.

Zlatko Miletić je u razgovoru za Vijesti.ba kazao kako je razočaran odlukom delegata da se usprotive njegovom prijedlogu.

"Moram reći da sam malo razočaran. Mislio sam da je previše vremena u BiH prošlo, znači već 25 godina od rata, i nije mi zaista jasno, ni kao građaninu ni kao delegatu, da neće ljudi svih nacionalnosti da se suoče s onim šta se ovdje desilo. A to šta se ovdje desilo, o tome su svoju riječ rekli, prije svega Međunarodni sud u Hagu, i u obrazloženju tog Prijedloga zakona napisano je da je preko 90 posto osoba svih nacionalnosti pravosnažno osuđeno od strane tog Suda", kaže Miletić.

Miletić dodaje da zaista u BiH treba prestati s tom praksom veličanja tih ljudi, "da ih glorifikujemo na svaki mogući način, da im više ne dodjeljujemo priznanja, razne privilegije, da po njima dajemo imena mjestima, gradovima, ulicama, trgovima, zdravstvenim, školskim i drugim ustanovama, i da na svaki drugi način ustvari od njih pravimo narodne heroje. Oni to nisu i nadležne, prije svega međunarodne, institucije ali i domaći sudovi, za one osobe koji su presuđeni ratni zločinci, moje stanovište je da se sa takvom praksom treba prekinuti. Vidjeli ste kakvi su bili rezultati glasanja", ističe delegat Miletić.

On je dodao kako će se obratiti visokom predstavniku u BiH da pomogne u donošenju ovakvog zakona.

"Ja ću svakako, evo to sad radim, obratiti se za pomoć Uredu visokog predstavnika u BiH, jer smatram da je to i njegova obaveza, imajući u vidu da je Ured visokog predstavnika isto tako organ UN-a kao što je i Međunarodni sud u Hagu, i imajući u vidu Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, i zamoliti visokog predstavnika za pomoć i da se to pitanje riješi na taj način da eventualno Ured visokog predstavnika nametne zakon iz te oblasti, jer smatram da je zaista smiješno i degutantno da neke evropske zemlje imaju taj zakon gdje je kod njih kažnjivo negiranje genocida, a nije u BiH", mišljenja je on.

On napominje da je u pravnoj legislativi mnogih evropskih zemalja to zabranjeno.

"A da ne govorimo o Ruandi gdje je to urađeno i gdje su se desili možda i veći zločini nego u BiH, i da su to ljudi tamo uradili, a samo kod nas nosioci javnih političkih funkcija jednostavno ili to ne razumiju ili neće da razumiju, ali doći će kad tad taj trenutak da ćemo i mi u BiH to morati uraditi", optimističan je Mletić.

On dodaje da je svakako očekivao od delegata iz redova HDZ-a da podrže Prijedlog zakona s obzirom da javno zagovaraju evropske principe.

"Da bih bio nacionalno konzistentan, odnosno da bih bio dovoljno precizan, kršenje u tom smislu i glorifikaciju ratnih zločinaca vrše svi, predstavnici sva tri naroda u BiH. Ne želim govoriti ko u kojoj mjeri i na koji način to radi, ali svakako sam očekivao, pogotovo od njih, da pristanu na jedan ovakav Prijedlog zakona, ali očigledno oni, prvenstveno iz politički razloga to ne žele da urade, ali konkretan odgovor na to pitanje treba postaviti njima a ne meni, pa možda će vama objasniti nazive pojedinih ulica u Mostaru ili nazive pojedinih gradova", kaže Miletić.

On dodaje da možda stoje na stanovištu da to tako treba.

"Ja to ne znam, ali svakako je u suprotnosti sa njihovim stavovima da podržavaju evropske principe. Jer biti ratni zločinac i slaviti tog ratnog zločinca, svakako nije evropski princip. Ja to nigdje nisam ni vidio ni pročitao", zaključio je Zlatko Miletić u razgovoru za Vijesti.ba.