"SB" NA LICU MJESTA (I): Press OMBUDSMENA za ljudska prava BiH; porast broja žalbi... (FOTO)

... iz oblasti Zakona o slobodi pristupa informacijama

Foto: MILUTIN STOJČEVIĆ/SB

  • Vijesti

  • 06. Feb. 2020  06. Feb. 2020

  • 0

Ombudsmenka za ljudska prava BiH Nives Jukić je danas, na pres-konferenciji u Sarajevu na kojoj je prezentiran Specijalni izvještaja o iskustvima u primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, kazala da se radi o evidentnom porastu broja žalbi iz oblasti Zakona o slobodi pristupa informacijama.

Iznijela je podatak da su 2015. godine imali 223 žalbe, a u 2018. godini 340 žalbi, te da su 2015. godine uputili 34 preporuke, a u 2018. godini 50 preporuka.

Po njenim riječima, mogući razlozi poovećanja žalbi su svakako češće kršenja prava na pristup informacijama od strane javnih tijela u BiH, ali i bolja informiranost građana o mehanizmu zaštite prava na pristup informacijama, a značajan je i rezultat rada Institucije Ombudsmena.      

"Međutim, jako je bitno i vrlo značajno naglasiti i ulogu medija u promociji navedenih zakona, posebice s obzirom na činjenicu da zbog nepostojanja posebnih zakona o medijima i sami mediji koriste Zakon o slobodi pristupa informacijama kao alat za pribavljanje informacija u svrhu izvještavanja javnosti", navela je Jukić.

Dodala je da se sve žalbe mogu posmatrati s dva sapekta - jedan je koji se odnosi na slabosti institucija, a drugi na slabosti zakonodavstva.

Kada se govori o slabosti institucija, one se ogledaju u: odugovlačenju postupka u donošenju odluka i u prvostupanjskom i u drugostupanjskom postupku; donošenje rješenja koja ne sadrže sve zakonom propisane elemente; formalnom udovoljavaju zahtjeva, izostanak osiguranja stvarnog pristupa informacijama...

Kada je riječ o slabosti zakonodavstva, Jukić je kazala da entitetski zakoni nemaju propisane kaznene odredbe, a dok je odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama RS-a propisano da će se stranka o odobravanju, odnosno odbijanju pristupa informacijama obavijestiti dopisom, koji zapravo nema karakter upravnog akta.

Ombudsmenka Jasminka Džumhur je kazala da su upravo navodi iz žalbi njima bili indikator da trebaju da pitaju javne organe zašto postoje problemi u primjeni Zakona o slobodi pristupa infromacijama.

Napomenula je da su uputili dopis na 447 adresa javnih organa na nivou BiH, entiteta, Brčko Distrkita, kantona i određenog broja općina i gradova. Odgovorilo im je 186 javnih organa, što je 41 posto.

"Ali ako uzmemo tu statistiku u kontekst nivoa vlasti, na nivou BiH nam je odgovorilo 36 javnih organa  u odnosu na 70, što je više od 50 posto. Na nivou Federacije BiH je odgovorilo 60 posto, na nivou RS-a 43 posto, Brčko Distrikt 34,6 posto, dok je veoma nizak broj javnih organa na nivou kantona i opština 29,4 posto", navela je Džumhur.

Govoreći o tome šta su ombudsmeni htjeli da saznaju, kazala je da im je prije svega bilo interesantno pitanje objavljivanja informacija, odnosno pristupa informacijama koje sadrže osobne podatke i pitanje informacija vezanih za komercijalne interese.

Po njenim riječima, većina javnih organa je odgovorila da u praksi nisu naišli na takve zatjeve, ili ako bi naišli na takve zahtjeve, da bi primjenili odredbe Zakona o slobodi pristupa informacijama i citirali su te odredbe.

Na taj način nama su, dodala je ona, javni organi već pokazali da prepisuju odredbu, a ne kažu jasno kako je primjenjuju.

"Drugi pokazatelj koji je nama značajan je pitanje vezano za test javnog interesa. Pitali smo da li sprovodite test javnog interesa u slučaju kada informacija sadrži neke od elemenata kao osnovu za isključenje, kao što je zaštita osobnih podataka ili komercijalni interes. I tu su se pozvali na Zakon. Ali ako se uporede odgovori na pitanja vezana za slobodu pristupa infromacijama koje sadrže osnovne podatke ili komercijalni interes i provođenje testa javnog interesa, onda se vidi da tu postoji kolizija kod javnih organa, što je indikator da organi još uvijek nisu savladali tehnike primjene testa javnog interesa i da najčešće informacije koje sadrže osobne podatke po automatizmu odbijaju pristup informacijama", pojasnila je Džumhur.

Vezano za prepreke u praksi, javni organi su naveli da je i dalje nepreciznost odredbi zakona vezanih za slobodu pristupa informacijama koje sadrže osobne podatke i komercijalni interes i nejasnost odredbi vezano za test javnog interesa.

Džumhur kaže da „očito da ovo nije pitanje nejasnoće tih odredbi, nego needuciranosti javnih organa da adekvatno implementiraju ove odredbe“.

Dodala je da je ukazano  i na nedostatke u samom zakonodavstvu.

Ombudsmenka Dužumhur je na kraju kazala da je cilj ovog izvještaja da se ubuduće preveniraju kršenja ljudskih prava i prepoznaju slabosti u sistemu.                      

(SB/Fena) 

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...