Sastanak na kojem se usvaja višegodišnji financijski okvir EU nesumnjivo je ključan za razvoj Unije u sedmogodišnjem razdoblju, a u tim se pregovorima testira spremnost država članica za kompromis i privrženost načelu solidarnosti. Prema prvim izjavama, pri samom dolasku pojedinih lidera na summit bilo je jasno da su stajališta još toliko različita da neće biti lako postići kompromis.

Na stolu je bio najnoviji prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela koji predviđa višegodišnji financijski okvir EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura. To je 1,074 posto ukupnog bruto nacionalnog dohotka 27 država članica Europske unije. Ovaj kompromis nije daleko od onoga što je prije predložilo finsko Predsjedništvo EU, a niži je od iznosa koji je predložila Europska komisija (predložila je proračun od 1135 milijardi) te mnogo niži od prijedloga Europskog parlamenta koji traži 245 milijardi eura više.

Trenutačni sedmogodišnji financijski okvir za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi 1082,6 milijardi eura, što je manje od predloženog za novo razdoblje. No, sada je i BND veći zbog gospodarskog rasta pa bi veći budući višegodišnji proračun predstavljao niži postotak ukupnog BND-a 27 država članica.

Neki su čelnici Michelov prijedlog nazvali “kompromisom u dobrom smjeru”, dok su drugi na to gledali s podsmijehom. Tako je luksemburški premijer Xavier Bettel rekao da Michel izgleda kao “brat blizanac Davida Copperfielda” jer predlaže da se s manje novca napravi više. Nizozemski premijer Mark Rutte došao je spreman za dugu noć. Donio je Chopinovu biografiju i jednu jabuku pa se šalio na svoj račun “kako je štedljivi Nizozemac” ponio jednu jabuku.

Skupina neto uplatitelja u proračun - koju uz Nizozemsku čine i Švedska, Austrija i Danska - nastupa zajedno i već imaju naziv “skupina štedljivih”, ali ih drugi zovu “skupina škrtaca”. Oni traže manji proračun jer je manja Europska unija. No, drugi traže veći proračun kako bi se osigurala sredstva za provedbu novih politika, od digitalizacije i jačanja obrane do ulaganja u zaštitu okoliša. Za to je predviđeno znatno smanjenje sredstava za kohezijsku politiku i poljoprivredu, zbog čega su se pobunile novije i manje razvijene države članice, piše Jutarnji list.