AUTOR: Kenan SILAJDŽIJA

Užarena politička situacija u Bosni i Hercegovini, sukob Dodika sa opozicijom u Republici Srpskoj, prvenstveno sa PDP-om i SDS-om, te njegovi verbalni nasrtaji na predstavnike međunarodne zajednice, visokog predstavnika, domaće medije, pokazuje jednu vrstu nervoze kod srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Milorad Dodik nije uspio obezbjediti jedinstvno u Narodnoj skupštini RS oko brojnih pitanja, zbog čega se snažno obrušio na PDP i SDS.

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović u intervjuu za Slobodnu Bosnu, između ostalog, govori o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, stanju opozicije u Republici Srpskoj, te o zakonu o Ustavnom sudu BiH.

SB: Gospodine Borenoviću, PDP i SDS su postigli dogovor za lokalne izbore. Da li je time zaokružena vaša saradnja ili namjeravate širiti tu koaliciju?

Naravno da je namjera da u što većem broju opština i gradova imamo jednog (grado)načelničkog kandidata i stranačke liste dovoljno jake da pokažemo namjeru da pobjeđujemo. Logično je da nakon dogovora pozovemo i druge koji se ne slažu sa aktuelnim režimom i koji su opredjeljeni da na lokalnim izborima započnemo velike političke promjene za koje smo uvjereni da će doživjeti svoj puni uspjeh 2022 godine. Narodu je dosta ove privatizacije zemlje, beskrupoloznih i bahatih vladajućih političkih elita, tajkunizacije, devastacije prirodnih resursa i odsustva bilo kakvog ozbiljnog institucionalnog djelovanja.

SB: Malo je nejasna slika nama u Sarajevu ko je stvarna opozicija u Republici Srpskoj, a ko su vladajuće partije i njihovi skriveni sateliti?

Ako je išta jasno, jasna je politička scena Republike Srpske, ali i Bosne i Hercegovine. U Republici Srpskoj vlast su SNSD i njihovi poltronski sateliti koji niču kao pečurke svakodnevno, a opozicija su PDP i SDS. Na nivou BiH vlast su Dodikov SNSD (sa poznatim satelitima iz RS), Bakirova SDA, Čovićev HDZ, Komšićev DF i Radončićev SBB. Formirali su Savjet ministara, podijelili fotelje, izabrali parlamentarne kolegijume i šefove komisija i dogovorili jednu "bratsku" koaliciju, dok su opozicija na nivou zajedničkih institucija SDP, Naša stranka, SDS, PDP, NB i A-SDA. Danas su svi politički parametri poznati – ko je vlast, a ko opozicija i ovo je jedina zemlja na svijetu u kojoj se vlast kvazi svađa, "tuče" i blokira rad zemlje, traži izgovor za svoj neuspjeh kod nekoga drugog, a ima sve mehanizme da radi svoj posao. Sve to pokazuje sav paradoks i apsurd situacije u kojoj smo. Nastaviće se nasrtaji na opoziciju, ali mi smo spremni da ih dočekujemo i da ih napominjemo da rade, a ne da gluvare.

SB: Kako ocjenjujete ovaj politički manevar Milorada Dodika sa RSExitom, da bi kasnije davao izjave medijima kako nema nikakve secesioničke planove u Republici Srpskoj? Očigledno je Milorad Dodik "povukao ručnu", ali nije jasno pod čijim pritiskom je popustio, da li je to iz Beograda, pod pritiskom međunarodne zajednice ili se jednostavno uplašio?

Već viđeno mnogo puta. RSExit se spominjao par dana, a sada vidimo da se više ne koristi, kao ni Goodbye BiH. Već vidimo novo pokazivanje znanja engleskog od strane Dodika koje može stati u riječ Welcome back BiH. To pokazuje (ne)ozbiljnost njegove politike koja devastira krupna politička pitanja, poigravanje sa emocijama ljudi i nacionalnim temama koje redovno zloupotrebljava. Ali, s druge strane, on je izbor njegovih partnera iz većinskog političkog Sarajeva (SDA, DF, SBB) i naravno, HDZ-a, uz podršku stranaca i značajnog broja, uglavnom, javnih medija. Ponavljam, jedni su druge birali, podijelili fotelje i što bi naš narod rekao – tražili ste, dobili ste ga.

SB: Možete li nam reći kako je Milorad Dodik zauzeo tako radikalan stav oko presude Ustavnog suda BiH na sastanku sa svim liderima političkih partija u Republici Srpskoj 12. februara? Postoji naime priča da ga je "na tanak led navukao" vaš koalicioni partner, lider SDS-a Mirko Šarović...

Ne bih ulazio u te neke priče. Pitanje Ustavnog suda je zaista krupno i važno političko pitanje, prisutno već četvrt vijeka. Sigurno opterećuje našu budućnost u EU, jer zemlja koja ima strane ljude u svojim institucijama nije spremna da bude potpuno samostalna, nezavisna i integrisana u veliku evropsku porodicu. Nisam siguran da će ova vladajuća koalicija na BiH nivou u ovom mandatu riješiti to pitanje - nisu ga stavili ni u principe za formiranje vlasti, ni u Program reformi... Hladne glave, snagom razuma, normalne političke opcije će morati sjesti i definisati zakon o Ustavnom sudu u kojom će biti domaće sudije oslobođene bilo kakve političke prošlosti i pripadnosti nekoj stranci uz jasno definisanu ulogu institucija koje ih biraju kako je ustavom definisano. Sa jasno definisanim sadržajem rada, Ustavni sud mora imati domaće sudije, biti depolitizovan, sa preciznim nadležnostima uz stručne, časne, odgovorne profesionalce.

SB: U međuvremenu se pojavila teza kako bi SDA pristala da se uklone strane sudije iz Ustavnog suda BiH, pod uslovom da se istovremeno ukine entitetsko glasanje i da se reducira moć Doma naroda. Da li bi to prihvatljivo za srpske stranke?

Trgovačka politička robna razmjena i uslovljavanje je napravila najveću štetu ovoj zemlji, a posmatranje Ustavnog suda kao robu koju treba razmijeniti za nešto drugo je u stvari devastacija ovako važne institucije i poigravanje sa značajem iste.