EKSPERT ZA JUGOISTOČNU EVROPU DENIJAL JEGIĆ OPISAO PRAVI KARAKTER HRVATSKE: "Glorifikujući ratne zločince u Bosni, HDZ gradi ultradesničarsko društvo"

Istaknuti političari u Hrvatskoj žele izbrisati bilo kakve zločine koje su počinili Hrvati iz kolektivne hrvatske svijesti

  • Regija

  • 09. Mar. 2020  09. Mar. 2020

  • 0

Hrvatski lideri trebaju odmah se suprotstaviti normalizaciji rasizma i ksenofobnih pogleda u zemlji

Početkom godine Zoran Milanović je pobijedio na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj i tako obećao da će od Hrvatske napraviti mnogo tolerantniju državu nego je to ona bila pod Kolindom Grabar - Kitarović. Mnogi su ovu najavu vidjeli kao otklon i odmicanje Hrvatske od ultra-desničarske nacionalističke politike koja je prisutna u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, piše politički analitičar za Bliski istok i Jugoistočnu Evropu Denijal Jegić za Opinion Nigeria.

Milanović je osvojio veliki broj glasova u velikim gradovima, ali nije uspio dobiti glasove u konzervativnim ruralnim krajevima Hrvatske. Također, Milanović je pobijedio na izborima najviše zahvaljujući podjeli u samoj desnici Hrvatske.

Povrh toga, Milanović je u svojoj predizbornoj kampanji koristio neke desničarske parole kako bi pridobio više konzervativne glasače. Iako su socijal-demokrate pobijedili u utrci za predsjednika Hrvatske, još uvijek ne treba vjerovati da je vrlo opasan put ka krajnjoj desnici za Hrvatsku završen.

Tokom predsjedavanja Milanovićeve prethodnice Kolinde Grabar-Kitarović, neki od hrvatskih političara su pribjegli historijskom revizionizmu i glorifikaciji ratnih zločinaca sve kako bi postali popularniji u narodu. Ovo je omogućilo pojavu ultra-desničarskih narativa i njihovu svakodnevnu upotrebu u javnom govoru. Također, desničarski govori doprinijeli su i rastu popularnosti nacionalističkih, ksenofobnih i rasističkih ideja u zemlji.

Korijeni ultra-nacionalizma

Tokom 2019. godine došlo je do velikog porasta nacionalističkog nasilja i zločina iz mržnje u Hrvatskoj. Godinu prije, Evropska komisija u izvještaju je upozorila na "rasističke govore mržnje koji su eskalirali u hrvatskoj javnosti". Glavna meta su bili Srbi, LGBTI osobe i Romi. U izvještaju se navodi da je reakcija vlasti Hrvatske na ovu pojavu "mlaka i slaba".

Ideja etničke supermacije svoje korjene ima u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine. Tokom hrvatske borbe za samostalnost i nezavisnost od Jugoslavije i Srba, koji su okupirali trećinu te zemlje, poginulo je više hiljada ljudi, a oko 300.000 je raseljeno.

Nakon vojno-redarstvene akcije Oluja 1995. godine, hrvatske snage uspjele su uspostaviti kontrolu nad zemljom. Danas Hrvatska slavi Oluju kao veliku vojnu pobjedu, dok Srbi nazivaju aktom etničkog čišćenja jer su brojni Srbi tada morali pobjeći.

UZP u Bosni i Hercegovini

Snage bosanskih Hrvata također su počinile ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u svom ratu protiv bosanskih snaga.

U periodu 1993-1994 vodstvo samoproglašene Hrvatske republike Herceg Bosne, vodilo je kampanju da se stvori etnički čista hrvatska paradržavica u okviru Bosne i Hercegovine. Kampanja je vođena kroz teror, udruženi zločinački poduhvat, s krajnjim ciljem da se ta teritorija pripoji Republici Hrvatskoj.

Ovaj poduhvat koji je zdušno podržavala Hrvatska, doveo je do rata izmedju bosanskih Hrvata i Bošnjaka. Brojni Bošnjaci morali su napustiti svoje domove, a mnoga mjesta držana su pod opsadom i bombardovana mjesecima.

Iako je nekoliko visokorangiranih hrvatskih političara osuđeno je za ove zločine, međutim Hrvatska nastoji umanjiti značaj njihovih zločina i pogotovo posljedica koje su napravili. Čak šta više, hrvatske vlasti i glorifikuju zločince i njihova zlodjela u Bosni i Hercegovini.

Trenutnom Vladom Republike Hrvatske upravlja HDZ, a iz iste stranke je i Kolinda Grabar-Kitarović, koja je u više navrata javno hvalila osuđenog hrvatskog ratnog zločinca Slobodana Praljka.

U novembru 2017. godine Praljak je, zajedno sa još šest haških uznika, osuđen za udruženi zločinački poduhvat pred Međunarodnim tribunalom za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji. Sud je osudio Praljka jer je bio dio udruženog zločinačkog poduhvata sa namjerom da se očiste dijelovi Bosne i Hercegovine od bošnjačke populacije.

Praljak se u sudnici ubio popivši čašicu otrova nakon što je čuo konačnu presudu. Neposredno nakon njegove smrti, tadašnja predsjednica Hrvatske Grabar-Kitarović opisala ga je kao "čovjela koji je radije žrtvovao svoj život, nego da je živio sa znanjem da je zločinac iako te zločine nije počinio".

Grabar-Kitarović nastavila je i u kasnijim mjesecima hvaliti Praljka za njegove zločine. U decembru 2019. godine podijelila je story na društvenim mrežama na kojima se vidi slika Praljka pored krsta i hrvatske zastave. Cinično je napisala status: "Slobodan Praljak je doprinio odbrani Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije".

"Istaknuti političari u Hrvatskoj žele izbrisati bilo kakve zločine koje su počinili Hrvati iz kolektivne hrvatske svijesti i istovremeno glorificirati brutalne zločince prikazujući ih kao nacionalne heroje, i na taj način direktno šireći ultradesničarske narative i ideje", zaključio je Jegić.

(S.B.)

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...