Epidemija izazvana novim koronavirusom vjerojatno je najveća vijest u 2020. godini koju mediji prate iz dana u dan. Broj oboljelih svakog dana raste, a do sada je zaraženo voše od 160 hiljada ljudi diljem svijeta, od kojih je oko 6 hiljada umrlo.

No, osim što je odmah pokrenuto ispitivanje potencijalnih lijekova i što su na snazi globalne krizne mjere za sprječavanje širenja epidemije koja je kasnije prerasla u pandemiju, naučnici su ovaj virus uspjeli snimiti vrlo snažnim elektronskim mikroskopima. Pošlo je to za rukom timu u američkom Nacionalnom institutu za alergijske i infekcijske bolesti u Rocky Mountain laboratoriju u američkoj saveznoj državi Montani.

Ovdje vidljivi virusi izolirani su kod jednog pacijenta u SAD-u. Na njima se dobro vidi oblik virusa kao i "izdanci", odnosno korone (krune, aureole) na njegovoj površini po kojima je ova vrsta virusa i dobila ime. Na nekim snimkama vide se pojedinačni primjerci virusa uzgojeni u laboratoriju dok su u drugima pomiješani s ljudskim stanicama.

Virusi su mikroskopski oblici koji su svuda oko nas, ali i u nama. Može ih se naći kod čovjeka, životinja, biljaka, nekih vrsta gljiva i čak kod bakterija.

Jako su jednostavni po svojoj građi, ali to nije njihova mana. Naprotiv, virusi zahvaljujući svojoj jednostavnosti uspijevaju da se tako brzo i tako dobro umnožavaju i time stvaraju velike probleme za organizme u kojima se nalaze. Za razliku od gljivica i bakterija, virusi se ne mogu uzgajati na umjetnim hranjivim podlogama, jer svoje karakteristike živog svijeta ispoljavaju samo unutar odgovarajuće žive domaćinske ćelije.

Dimenzije virusa su vrlo male, pa je tako naprimjer jedan virus 20 do 100 puta manji od bakterije, te ga iz tog razloga nije ni moguće vidjeti svjetlosnim mikroskopom. Njihove dimenzije variraju zavisno od vrste, pa tako među najveće spadaju Poxviridae - oko 450 nm (nanometara), a najmanji imaju samo 30-tak nm.

Struktura virusa već je odavno vrlo dobro proučena, pa je utvrđeno da svaki virus ima DNK ili RNK molekulu, koja je okružena proteinskim omotačem nazvanim kapsida, oko koje može da se nađe i dodatni omotač građen od proteina, lipida i ugljikohidrata.

Koronavirus nije opasan za 80 do 90 posto ljudi, tvrdi ugledni hrvatski naučni radnik Ivan Đikić sa Univerziteta Goethe u Frankfurtu, ističući da su naučnici puno toga naučili o tom virusu. 

“Koronavirus je potpuno novi virus. Pojavio se u životinja u Kini. Saznali smo na koji se način širi, koliko preživljava u prirodi i koliko je opasan za populaciju. Može se vrlo brzo proširiti zbog ljudi koji su zaraženi, a nemaju nikakvih simptoma, i to ga čini epidemiološki jako opasnim jer ne znamo ko ga ima i ko ga može proširiti. To je jedna od najvećih opasnosti tog virusa", kazao je Đikić.

Dodao je da je dobra strana što nije jako opasan simptomatski. To znači da će kod 80-90 posto ljudi biti nikakvi ili vrlo blagi simptomi, a samo kod manjeg broja, pogotovo rizičnih grupa kao što su stariji, hronični bolesnici i ljudi pod hroničnim terapijama, mnogo je veća stopa mortaliteta i puno ozbiljnija klinička slika.

"Na njih se moramo epidemiološki fokusirati da bismo ih izdvojili iz kruga širenja tog virusa. Već samo tom mjerom učinit ćemo jako mnogo da spriječimo smrtnost”, poručio je Đikić.

Potvrdio je da se za mjesec dana počinje testiranje prvih vakciona na volonterima. 

“Hiljade laboratorija na cijelom svijetu marljivo rade na vakcini koja će prvo biti takva da ne šteti, a zatim da štiti od virusa i tek će onda moći biti u primjeni. Puno se govori kada će ona moći biti u primjeni, ali najgore je kada se pravi pritisak na naičnike da požure, a oni ne smiju pogriješiti".

Istakao je da za najranije dva-tri mjeseca možemo očekivati vakcinu koja će biti dopuštena.

Objasnio je i mogućnost da virus u nekom periodu nestane.

“Kada se koronavirus proširi u populaciji i kada se stvori kolektivni imunitet, tada će i sam virus pasti, ne zbog porasta temperature, nego zbog svog prirodnog ciklusa”, kazao je profesor Đikić.