Njegovo imenovanje sada zavisi od nastalih okolnosti oko pandemije korona virusa u Evropi.

Lajčak je trebalo da bude imenovan na narednom sastanku ministara vanjskih poslova EU, koji je bio planiran za 23. mart, ali nove okolnosti mogu utjecati na procedure kako će zemlje članice EU glasati o njegovom imenovanju.

Zbog izolacije u kojoj se nalazi evropski kontinent u cilju suzbijanja zaraze promjenjen je i format sastanaka na nivou EU i uglavnom se sve organizuje preko video-konferencija.

Pravila EU, međutim, zahtjevaju da najmanje polovina ministara inostranih poslova budu fizički prisutni na sastanku kada se donose odluke, a budući da u ovim okolnostima kvorum nije moguć, kako se saznaje sekretarijat Saveta EU i pravna služba te institucije razmatraju načine kako da izdejstvuju donošenje odluka u prijelaznom periodu.

Kako su potvrdili izvori iz EU, jedna od mogućnosti je da se neke odluke, uključujući i onu o Lajčakovom imenovanju, donesu takozvanom „pisanom procedurom“. U slučaju da se postigne saglasnost oko toga, formalno imenovanje Lajčaka bilo bi moguće na bilo kojem ministarskom sastanku, a ne nužno na nivou šefova diplomatija EU.

Lajčak bi rebalo da preuzme dužnost 1. aprila, a sjedište će mu biti u Briselu, ali će njegovo prisustvo u evropskoj prijestonici od prvog dana stupanja na funkciju najverovatnije biti nemoguće, zbog izolacije u kojoj se nalazi evropski kontinent.

Na nivou diplomata zemlja članica se, prema saznanjima RSE, i dalje radi na formulaciji Lajčakovog mandata.

Diplomatski izvori su potvrdili da neke zemlje članice insistiraju da se razjasni njegov mandat i da on bude više fokusiran na dijalog o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, a manje na preostali deo regiona.