Kontrast u odnosu na Europu ne može biti veći. Japan je do sada prijavio 1012 osoba zaraženih koronavirusom. Od koronavirusa je umrla 41 osoba, a dnevno se zarazi samo nekoliko desetaka osoba. Međutim, ove brojke bi trebale biti daleko veće jer je Japan gusto naseljen, ima najveći udio starijih u broju stanovnika i veoma tijesne kontakte sa susjednom Kinom. U januaru je 925.000 Kineza doputovalo u Japan. U februaru ih je bilo samo 89.000. Unatoč tome, vlada je poduzela odgovarajuće mjere. Premijer Shinzo Abe je naredio da se dvije sedmice uoči praznika zatvore škole, a sve manifestacije su otkazane. Međutim, trgovine i restorani su ostali otvoreni, a samo manji broj Japanaca radi od kuće, piše Deutsche Welle.

Nepovjerenje u Vladu?

Slabo širenje Covid-19 u početku je izazvalo sumnju da se istina zataškava. "Na početku nuklearne katastrofe u Fukušimi vlada nije htjela priznati topljenje nuklearnih štapova, tako da danas postoji veliko nepovjerenje prema službenim podacima", izjavila je sociologinja Barbara Holthus iz Njemačkog instituta za japanske studije u Tokiju. Iako ima kapacitet za provedbu 6.000 testova dnevno, Japan je ispitao samo 14.000 uzoraka, 20 puta manje nego u Južnoj Koreji, koju je pandemija koronavirusa teško pogodila. „Ispituju se samo pacijenti s najtežim simptomima“, kaže virolog Masahiro Kami s „Medical Governance Research“ instituta. Broj neprijavljenih slučajeva je zato vrlo velik. Politolog Koichi Nakano je rekao da je premijer Abe želio da Japan bude sigurna zemlja kako ne bi izgubio Olimpijske igre.

Skupine stručnjaka u Ministarstvu zdravstva takve kritike kategorički odbijaju. Umjesto da se testovi obavljaju u cijeloj zemlji, naglasak se stavlja na mjesta gdje bolest najčešće izbija. Tako je npr. nakon izbijanja zaraze u jednoj osnovnoj školi na sjeveru otoka Hokkaido donesena odluka da se sve škole zatvore i da se proglasi vanredno stanje. Nakon tri sedmice se virus prestao širiti. "Mali broj testova trebao bi osigurati da medicinska sredstva ostanu dostupna za teže infekcije", kaže njemački politolog Sebastian Maslow sa univerziteta u Tokiju.

Naklon umjesto rukovanja

Japanski promatrači ističu i druge posebnosti: Prvo, naklonom se smanjuje rizik od infekcije, nema rukovanja niti ljubljenja u obraz. S druge strane, stanovništvo se od ranog djetinjstva disciplinirano pridržava elementarnih higijenskih pravila. "Pranje ruku, ispiranje grla sredstvom za dezinfekciju kao i nošenje maski dio su naše svakodnevice, za to nije potreban koronavirus", kaže jedna Japanka, inače majka dvoje djece. Zato je od februara bilo lako preći na anti-infekcijski modus. Od tada su na ulazima u sve trgovine i druge ustanove postavljena sredstva za dezinfekciju ruku. Nošenje maski postalo je građanska obveza.

Još prije novog koronavirusa, u Japanu je godišnje korišteno 5,5 milijardi maski za lice. Što znači 43 maske po osobi. Potražnja za zaštitnim maskama je toliko porasla da ih je u trgovinama ponestalo. Nova roba se prodavala racionalizirano. Ispred trgovina ljudi su strpljivo stajali u redu. Mnoge trgovine nude komade tkanine i filtere za kavu s uputama za izradu vlastitih maski.

"Japanci su očito dobro shvatili da infekcija može ostati bez simptoma", kaže njemački menadžer Michael Paume, koji već dugo živi u Japanu. "Stavite masku kako bi zaštitili druge i kako sami ne bi prenijeli viruse."

"Maska za lice smanjuje rizik od prenošenja"

Čini se da masovna upotreba zaštitni maski usporava širenje virusa. To ukazuje nagli pad broja oboljelih od gripe u sedam sedmica od epidemije Sars-CoV-2. "Maske smanjuju prenos kapljica i aerosola s virusnim materijalom putem njihovih nositelja", istaklo je pet zapadnih doktora u svojoj naučnoj studiji. Među njima su Fabian Svar iz istraživačke grupe Cezar u Bonnu i Matthias Samwalda s Medicinskog univerziteta u Beču. Osim držanja odstojanja od drugih osoba i pranja ruku, zaštitnik usta mogao bi igrati važnu ulogu u usporavanju širenja. „Mali broj infekcija u zemljama poput Japana je to dokazao”, istaklo je pet stručnjaka.

S obzirom na ovaj uspjeh, japanski premijer Abe odlučio je prije sedmicu dana da ne proglasi vanredno stanje u zemlji. Od tada su se Japanci malim koracima vratili u normalnu svakodnevicu. Škole pomalo počinju raditi, djeca sjede na udaljenosti u prozračenim sobama. Otvoreni su prvi zabavni parkovi. Međutim, vlada se boji drugog vala zaraze. Zato bi početkom nove školske godine, početkom aprila, mogle početi raditi samo škole na područjima na kojima nema oboljelih od koronavirusa. Veće manifestacije se još uvijek ne održavaju.

Fokus je stavljen na opasnosti od stranih posjetitelja. Nakon Južnokoreanaca i građani EU-a nemaju pravo ulaska u zemlju. U zemlju mogu ući samo oni koji imaju mjesto boravka u Japanu, ali moraju ostati u karanteni 14 dana po dolasku. Prema neslužbenim informacijama, mjere su za početak ograničene do kraja aprila.