Friedrich Loeffler Institut u Njemačkoj spada u ustanovu ranga 4, najvećeg stepena sigurnosti gdje se svakodnevno testiraju i produciraju smrtonosni virusi.

Taj je laboratorij ne samo zatvoren za javnost, već se smatra i najopasnijim na svijetu, a za pristup malom ostrvu Riems gdje se nalazi, potrebno je preći Baltičko more preko brane. Kao mjera sigurnosti, predviđa se zatvaranje brane u slučaju izbijanja bilo kakvog virusa.

Zaposlenici moraju proći rigoroznu proceduru prilikom ulaska i izlaska, koja uključuje "hemijska tuširanja" i zaštitnu odjeću.

Upravo to je mjesto gdje se eksperimentira s najfatalnijim virusima koje čovječanstvo poznaje, uključujući Ebolu i virus ptičje gripe.

No, jedan od glavnih fokusa laboratorija su zoonoze, bolesti koje se prenose sa životinja na ljude i obrnuto.

Laboratorij je originalno osnovan 1910. kako bi se u njemu istraživala bolest šake, stopala i usta, koju uzrokuje Coxsackie virus tip A iz roda enterovirusa.

Tokom sljedećih decenija, Institut Friedrich Loeffler korišten je u različite svrhe, uključujući razvoj hemijskog oružja tokom Drugog svjetskog rata, istraživanje vakcine tokom hladnog rata, te istraživanje dobrobiti i stočarstva životinja. Na kraju je stekao nadimak "otok kuge".

Institut je 2010. godine dovršio izgradnju niza novih laboratorija koji su klasificirani kao stepen biološke sigurnosti 4, kakvih je tek nekolicina u svijetu.

Institut je također jedan od samo dva u svijetu koji ima kapacitet i uslove provođenja velikih studija na životinjama, poput svinja i goveda. Robin Holland, studentica programa veterinarskih stipendista na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u Illinoisu, opisala je svoje iskustvo proučavanja patologije na Institutu Friedrich Loeffler:

"Naučila sam kako se tim bolestima upravlja, kontrolira i dijagnosticira ih u stvarnim scenarijima, kakva je njihova prevalencija na globalnoj razini i njihov potencijal za ekonomski učinak ako bi došlo do izbijanja u populaciji".

Pored inženjera i službenika za biološke rizike, ona je vidjela i masivnu infrastrukturu FLI-a, uključujući dekontaminaciju prostorija suhom maglom, pročišćavanje otpadnih voda i tretiranje leševa životinja kako bi se svi patogeni zadržali u postrojenju.

Zoonoze predstavljaju veliku prijetnju za ljude. Od malarije do bjesnoće, one čine oko 60 posto svih zaraznih bolesti čovječanstva, a Centri za kontrolu bolesti procjenjuju da "3 od svake 4 nove ili novonastale zarazne bolesti ljudi dolaze od životinja".

Kako ih naučnici i dalje nastavljaju izučavati, važno je napomenuti i prijetnju koju zoonoze imaju za životinje.

- Broj životinjskih žrtava je bio puno veći - kaže neurobiolog i doktor za javno zdravlje profesor Charles Watson sa Univerziteta Curtin.

Naprimjer, kad je Nipah virus izbio u Maleziji 1990-ih, bilo je relativno malo smrtnih slučajeva ljudi, no 5 miliona svinja je zaklano da bi se virus eliminirao.

Jedan od razloga zašto su zoonoze tako smrtonosne za životinje je činjenice da, čak i ako se njima zaraze, ljudi im zbog još nedokučivih razloga ne podliježu.

- Virusi su užasno nepredvidivi, neki nas tako lako ubiju, drugi ne, a isto tako je i sa životinjama - objašnjava Watson.