BIO JE TO POKOLJ KAKAV SE NE PAMTI, STRADALO JE VIŠE OD 100.000 LJUDI: Kako je pao Carigrad, nastao Istanbul i kakva je u svemu bila uloga Mađara Orbana…

„Slobodna Bosna“ donosi novu zanimljivu priču iz povijesti

  • Jeste li znali

  • 02. Apr. 2020  

  • 1

Naša današnja priča vraća nas u davnu 1453. godinu i početak napada na tadašnju prijestolnicu Bizanta. Pad Carigrada je povijesni događaj osmanskog osvajanja glavnog grada Bizanta koji se odigrao u ljeto 1453. godine. Ovaj događaj je značio i pad Bizantskog carstva.

Pad Carigrada imao je dalekosežne posljedice, jer su se Turci konačno utvrdili na Balkanu i više ih ništa nije moglo spriječiti u njihovu pohodu na Europu, osvajački put koji se okončao tek pod zidinama Beča 1683. godine. Kao posljedica ovog događaja, Zapadnu Europu su preplavili učeni ljudi iz Bizanta koji su sa sobom donjeli znanja iz antike i s Istoka, što će kasnije dovesti do pojave humanizma i renesanse.

Zbog toga se pad Carigrada često smatra događajem koji je označio kraj srednjeg vijeka. U završnim borbama tokom opsade život je izgubio i posljednji bizantski car, Konstantin XI. Paleolog.

KAKO JE SVE POČELO

U februaru 1451. sultana Murata II. zamijenio je sin Mehmed II., mladić od 22 godine. Kad su kršćanske vlasti čule za Muratovu smrt, obradovale su se, jer su se nadali boljim vremenima. I činilo se da dobro slute. Kako se Mehmed II. u prvi trenutak činio miroljubiv i skroman, nagađalo se da je slabo nadaren ili malo opasan.

No, grdno su se prevarili jer je on sanjao da svoju vlast utvrdi i krene u pobjede i osvajanja. No, kako su izbili nemiri u Aziji želio, mladi je sultan mirovao na evropskom tlu.

Bilo mu je stalo do prijateljstva sa carom Konstantinom jer je u Carigradu živio posljednji potomak kneževske obitelji koja je vladala Karamanijom i susjednim pokrajinama u Maloj Aziji. Taj se potomak zvao Urkan i na kraju se pokazao presudnim za propast carstva. Sultan je obećao nagradu Konstantinu ako ga silom zadrži u Carigradu. Nakon ugovora krenuo je sultan s vojskom u Aziju da porazi protivnike.

Konstantin XI. je želio iskoristiti nevolju sultana, te baš kad je sultan vodio najopasniju borbu s karamanskim knezom, preko svojih izaslanika zatražio je od sultana pa udvostruči nagradu ili će pustiti Urkana. Bizantski car je mislio da će tom porukom zastrašiti sultana, ali je samo sebi i svome carstvu iskopao grob. Sultanov vezir Halipaša, prijatelj Grka zaprepastio se kad je čuo poruku izaslanika jer je slutio veliko zlo. I nije se prevario. No, sultan je sakrio svoj gnjev te je obećao izaslanicima da će raspravljati o tome kad se vrati u Evropu. Brzo je sklopio mir s protivnicima u Aziji te se vratio u evropsku prijestolnicu  u Drinopolju.

Bizantinci su shvatili da su napravili kobnu grešku, jer je  sultan uskratio caru i dotadašnju nagradu za Urkana.

Godine 1451. sultan je podigao na najužem mjestu Bosfora jaku tvrđavu, današnji Rumili-Hisar, te pozvao mađarskog graditelja topova Orbana da mu izlije goleme topove. Mladi je sultan došao sa 50.000 ljudi pod bedeme grada s kopnene strane. Poslao je veliku vojsku s Turahanbegom da opustoši Moreju i tako spriječi carevu braću da pomognu Carigradu.

Konstantin XI. pokušao je izaslanicima sultanu skrenuti pažnju, ali kad je sultan članove njegova drugog izaslanstva u junu 1452. pogubio, započeo se Konstantin pripremati na najgore. U proljeće i ljeto 1452. dao je unjeti više žita u grad, a zimi od 1452. do 1453. popravljao je gradske bedeme. Nakon što nije našao pomoć na zapadu počeo je Konstantin XI. Samostalno okupljati vojsku iz Carigrada i bliže okolice. Tu mu u pomoć priteče mletačko naselje u Carigradu s vrsnim Girolamom Minottom, koji je uspio nagovoriti 5 mletačkih brodova koji su ondje slučajno bili da sa svojim posadama ostanu braniti Carigrad.

Dobio je car pomoć od genovljanskog naselja na otoku Hios; uz kapetana Maurizija Cattanea isticao se najviše Giovanni Guigliemo Longo iz obitelji Giustiniani. On je doveo dva velika broda i 700 vojnika.

Tako je Konstantin do proljeća 1453. skupio 9.000 ljudi, od kojih oko 3.000 Latina. S tom malom vojskom morao je braniti gradske zidine.

U februaru 1453. vukli su Turci prema carigradskom polju golemi top što ga je salio Mađar Orban.

KRVAVA BITKA

Ukupni gubici branitelja procjenjuju se na oko 4.500 konjanika, 14.000 vojnika te 45.000 civila. Gubici osvajača bili su također veliki, oko 15.000 konjanika, te oko 20.000 pješaka i 3.000 streličara.

Ulaskom Mehmeda II. Osvajača u Carigrad promijenla se povijest, i od tada više ništa nije bilo isto.

(SB)

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...