"Ne sjedimo skrštenih ruku ovih dana i imamo mnogo posla s novim riječima koje prodiru u slovenski jezik zajedno sa smrtonosnim virusom", kazao je u razgovoru za "Slovenske novice" Kozma Ahačič, ravnatelj Instituta za slovenski jezik.

Njegova ustanova prikuplja i sortira neologizme koje je naplavila pandemija u poseban korpus izraza, kako bi u novom izdanju standardnog rječnika slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU) odijelili žito od kukolja, te standardizirali jezičnu praksu, prema pravopisnim, stilističkim i gramatičkim pravilima.

Pri tome jezikoslovci traže i pomoć građana koji im mogu slati svoje prijedloge preko akademske platforme Fran, a mnogo zanimljivih prijedloga već su i dobili preko Facebooka.

"Za epidemiju koronavirusa predlažu izraz 'koronavrijeme', oni koje krše ograničenja zovu "koronabedaki" (što je dobar prijevod iz engleskog izraza coronaidiot), a one koji se propisa o socijalnoj distanci ne drže nazivaju "konorajunacima"", prenosi Ahačič neke od ponuđenih izraza.

Osim spomenutih tu su i neke druge riječi povezane s epidemijom i složenice s koronom: koronazakon, koronapanika, koronapaket, protukoronske mjere i slični izrazi, kaže dr. Kozma Ahačič.

"Pitanje je hoće li ti izrazi odoljeti iskušenju vremena i opstati u jeziku ili trajati samo onoliko koliko i sama epidemija", dodao je u razgovoru za medije.

Na stranicama njegova Instituta već je objavljeno nekoliko studija i znanstvenih radova o tome kako se pravilno koriste i pišu riječi vezane za koronakrizu, a i neke upute o tome kako ih treba deklinirati ili naglašavati.

Tako je stručna preporuka da se covid-19 ne deklinira, te da se koronavirus piše odvojeno (korona virus), s tumačenjem da se korona u toj složenici po smislu tretira kao pridjev (po analogiji iz prijevoda Wienersnitzela u "dunajski zrezek" (bečki odrezak), a ponuđene su i alternacije po kojoj bi se koristio naziv koronski virus, prenosi Hina.

Ljubitelji pravopisa i pravilnog naglašavanja upozoravaju se također da za samoizolaciju postoji lijep domaći izraz "samoosamitev", a postoji i još neprihvaćeni prijedlog da se nespretna posuđenica iz engleskog socijalno distanciranje (social distancing) udomaći kao "razstikanje". U osnovi etimologije je izraz "stik", što znači kontakt ili dodir.