Nije trebalo dugo da zona dijeta zauzme tron najpopularnijih dijeta održivih na duge staze. Iako popularnost duguje slavnim sljedbenicama, poput Jennifer Aniston (čak je mnogi i nazivaju dijetom Jennifer Aniston koja je hvali na sva zvona), Sandre Bullock, Demi Moore i mnogih drugih, ova je dijeta uspjela zato što je uravnotežen program prehrane kreiran tako da bude životni stil, bez brzih i trenutnih rješenja. Zona dijeta smanjuje upalne procese u tijelu, podržava hormonalnu ravnotežu i održava vitkost. Te tri odrednice njezini su glavni aduti zbog kojih je dobila zeleno svjetlo brojnih nutricionista.

Hrana se unosi u pravilnim omjerima tako da je 40 posto ugljikohidrata, 30 posto proteina i 30 posto masti. Pojačan unos proteina, a smanjen unos ugljikohidrata (koji prevladavaju u zapadnjačkom načinu prehrane) pomaže održati stabilne razine šećera u krvi, smanjuje upalne procese u organizmu (za koje su, također, krivi jednostavni ugljikohidrati i manjak zdravih masti, poput omega-3 masnih kiselina), a mršavljenje je zagarantirano.

Tvrdio je to i Barry Sears, američki biohemičar koji je osmislio dijetu u zoni nakon višegodišnjih istraživanja u laboratorijima i u kliničkoj praksi na bostonskom medicinskom fakultetu i na MIT-u. Tokom života istraživao je lipide, a rad sa sportašima i oboljelima od dijabetesa uvjerio ga je da je hrana najmoćniji hormonalni lijek. Posebna grupa hormona - eikosanoidi - nastaju iz masnoća koje konzumiramo, a djeluju na razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, autoimunih bolesti i raka, dr. Sears je shvatio da prehranom možemo dobro kontrolirati ove moćne hormone. Sistem prehrane koji je razvio nazvao je zona. Godine 1995. dijetu je predstavio u knjizi "The Zone", koja je diljem svijeta prodana u milijunskim izdanjima.

Kome je namijenjena dijeta u zoni

Četiri su skupine ljudi kojima je dr. Sears namijenio dijetu u zoni.

    1. Prvenstveno zdravim ljudima kako bi postigli optimalno funkcioniranje organizma, tj. optimalno zdravlje. A ono podrazumijeva stalnu fizičku i mentalnu aktivnost, idealnu tjelesnu težinu i smanjenje rizika od nastanka bilo koje hronične bolesti.

    2. Onima koji se bore s viškom kilograma i pretilima kako bi se oslobodili prekomjernih masnih naslaga, a nakon toga bez povratka izgubljenih kilograma živjeli u optimalnom zdravlju. Po ovoj dijeti mršavi se 2-3 kilograma mjesečno, što se smatra zdravim mršavljenjem koje garantira postojane rezultate.

    3. Onima kod kojih su se počeli javljati simptomi hroničnih bolesti ili su već od njih oboljeli. Podrazumijeva bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa tipa 2, visoki tlak, artritis, depresiju, alkoholizam, impotenciju, predmenstrualni sindrom, ekcem, psorijazu, multiplu sklerozu te rak. Prehrana u zoni može zaustaviti progresiju hroničnih bolesti, a može ih manje ili više uspješno i liječiti.

    4. Prehrana u zoni namijenjena je i profesionalnim sportašima kako bi stalno održavali dobru kondiciju i postizali vrhunske rezultate u natjecanjima.

Kako funkcionira

Sagorijevanju masti, kako kažu propagatori dijete u zoni, najviše pridonosi smanjenje upala u tijelu. Kako bi se to postiglo, jedu se namirnice koje ne potiču upalu i ne podižu brzo šećer u krvi.

Izbjegava se jesti:

* Procesuirane namirnice: bijeli kruh, bijela tjestenina i bijela riža.

* Namirnice koje obiluju šećerima: slatkiši, deserti, sokovi, određeno voće (banana, dinja, lubenica, mango i ananas).

* Škrobno povrće: kukuruz, grašak, gomoljasto povrće poput krompira.

* Zasićene masnoće i procesuirani proteini: prženo i pohovano meso, hotdog i hamburgeri.

Jedu se:

* Cjelovite žitarice: ječam, zob.

* Manje slatko voće i povrće: jabuke, bobičasto voće, brokula i kelj.

* Puretina, riba, pileća prsa, bjelanjak.

* Mlijeko i mliječni proizvodi sa smanjenim udjelom masnoća.

* Suplementi s ribljim uljem i nutrijentima iz voća i povrća.

Savjeti za lakše provođenje

Pet prstiju jednostavan je podsjetnik na neka od pravila dijete u zoni. Broj pet simbolizira da je u danu pet obroka - tri glavna i dva međuobroka. Podsjeća i na to da nikada ne bi trebalo proteći više od pet sati između obroka. Svaki obrok ima do 500 kalorija, a između obroka potrebno je popiti najmanje dva litra vode.

Jelovnik se slaže po metodi bloka. Jedan blok je 7 grama proteina, 9 grama ugljikohidrata i 1,5 grama masti životinjskog porijekla ili 3 grama masti biljnog porijekla. Dr. Sears je predložio veliki broj jelovnika za doručak, ručak i večeru, za koje je kompjutorski izračunao odgovarajuće omjere. Za brojne namirnice naznačio je koliko imaju ugljikohidrata, bjelančevina (proteina) i masti u šalici, pola šalice, po komadu ili u 100 grama pa možemo sami birati  i složiti obroke

Trebamo li se svi hraniti prema dijeti u zoni

Iako se naizgled čini idealnom dijetom za sve, a dokazano je i da ograničavanje unosa ugljikohidrata pospješuje kontrolu šećera u krvi, zona dijeta nije superiorna drugim dijetama koje se odnose na cjeloživotnu uravnoteženu prehranu, poput mediteranske dijete ili DASH dijete. O samoj dijeti u zoni provedeno je malo istraživanja ili su ona rađena na malom uzorku pa nema dovoljno dokaza za brojne zdravstvene tvrdnje koje se vežu uz ovu dijetu.

Svaki način prehrane koji potiče veću konzumaciju cjelovitih žitarica, povrća i voća, a manje prerađene, zaslađene i hrane bogate zasićenim masnoćama pogodovat će zdravlju i imati jednak učinak kao i ova dijeta.

Svaka osoba prema svojim preferencijama treba pronaći ono što joj najbolje odgovara iako se ništa ne može prigovoriti ideji vodilji dr. Searsa pri nastanku ove dijete: „Hrana nije samo izvor kalorija, nego i lijek koji usporava starenje, smanjuje prekomjernu tjelesnu masu i rizik od hroničnih bolesti, a povećava mentalne i fizičke sposobnosti.“

Glavne zamjerke dijeti u zoni je potreba za pomnim planiranjem, trebamo se dovoljno dobro upoznati s principima ove dijete, svojstvima namirnica, rasporedom obroka i načinima kombiniranja namirnica kako bi se zadovoljili predloženi omjeri makronutrijenata. Primjerice, proteini životinjskog porijekla mogu sadržavati značajno više zasićenih masnoća koje dovode do povećanih razina kolesterola i triglicerida u krvi. Pažljivim planiranjem to se, pak, može izbjeći. No, ako nam je zdravlje važno, a svjesni smo važne uloge prehrane u postizanju zdravlja, to i ne bi trebalo biti teško.

Prijedlog 1 - jedan dan u zona dijeti

Doručak - svježe voće sa sirom

Potrebno:

• 210 g svježeg sira (3/4 šalice)
• 1 kivi
• 1 jabuka
• 3 žličice zdrobljenih badema
• malo cimeta

Priprema: Izmiješajte svježi kravlji sir s cimetom i poslužite ga s kriškama jabuka, kivija i badema.

Ručak - sendvič sa salatom od morskih plodova

Potrebno:

• 130 g morskih plodova,
• 1 glavica luka
• 1 zelena paprika
• 1 rajčica
• 1 žlica light majoneze
• 1 kriška raženog kruha
• 2/3 žlice maslinovog ulja
• ½ limuna,
• sol

Priprema: Morske plodove pomiješajte s majonezom, poslužite na kruhu, a uz to napravite salatu od luka, paprike i rajčice, začinjena maslinovim uljem, solju i sokom pola limuna.

Za desert uzmite jabuku.

Popodnevni međuobrok

1. 1 šalice svježeg sira
2. 1 mandarina
3. 3 badema

Večera - riba na žaru

Potrebno:

• 20 g ribljeg fileta
• 1 žličica maslinovog ulja
• 200 g zelenih mahuna
• 1 naranča
• kriška limuna
• sol, papar, češnjak, peršin

Priprema:

1. Ribu premažite uljem i pecite na žaru 5 minuta s jedne i druge strane.
2. Posolite, popaprite, začinite češnjakom, peršinom i poslužite s kriškom limuna.
3. Zelene mahune skuhajte na pari i poslužite uz ribu.

Uzmite narandžu za desert.

Kasni večernji međuobrok

1 kriška ementalera

1 šalica jagoda

Prijedlog 2

Doručak - omlet od povrća

Potrebno:

• 2 šalice kuhanog povrća,
• 1 žlica maslinovog ulja,
• 4 bjelanjaka jajeta
• 170 ml svježe iscijeđenog narančinog soka

Priprema: na maslinovom ulju lagano promiješajte kuhano povrće i bjelanjak.  Uz to popijte narandžin sok.

Međuobrok - 30 g sira gauda

Ručak - odrezak tune s rajčicom

Potrebno:

• tuna (oko 120 g)
• paradajz
• 1 žlica maslinova ulja
• češnjak
• bosiljak

Priprema: Na maslinovom ulju pirjajte rajčicu s češnjakom i začinite bosiljkom. Umak prelijte po naglo pečenom odresku tune. Za desert pojedite jabuku.

Međuobrok - jogurt

Večera - biftek

Potrebno: odrezak od oko 120 g mariniran u luku, zelenim feferonima, gljivama i cherry rajčicama te maslinovom ulju

Priprema: Odrezak 2,5 cm debljine očistiti od žilica i ostaviti u marinadi. Biftek na jakoj vatri kratko popecite sa svih strana dok dobije primamljivu smećkastu boju, a zatim smanjite temperaturu i tako ga dovršite. Možete ga potom staviti u zagrijanu pećnicu na temperaturu 180 - 200 Celzijevih stupnjeva.