HRVATSKI POVJESNIČAR TVRTKO JAKOVINA ZA "SB": "Misa koja je posve percipirana kao politički čin, sasvim sigurno neće donijeti ništa dobro niti Katoličkoj crkvi u BiH, Hrvatima..."

Tako su neki pomislili da su zločini od maja do početka augusta 1945. ne samo posve jednaki kolaboraciji s nacistima, logorima i ubistvima posvuda, genocidu i Holokaustu, već jedini zločini koje treba osuditi.

  • Mini market

  • 13. Maj 2020  13. Maj 2020

  • 2

Najavljena misa za žrtve Križnog puta u Blajburgu, koja će biti održana 16. maja 2020. godine u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu, podigla je nove tenzije u Bosni i Hercegovini, a bošnjačko-hrvatski odnosi pali su na još niži nivo.

Prema navedenom programu, 16. maja u 12:15 sati u Katedralnoj crkvi u Sarajevu održat će se sveta misa, koju će predvoditi nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić. 

alt

HDZ i njegova nevladina udruga Hrvatski narodni sabor, predvođeni Draganom Čovićem, podržali su organizaciju mise, jer kako kažu, žele odati počast svim žrtvama totalitarnih režima. S druge strane, građanske opcije u FBiH, ali i bošnjačke nacionalističke stranke, osudile su organizaciju mise nazvavši to fašizmom. Sve je ovo dovelo do novih tenzija između dva naroda.

Također, Ambasada SAD-a u BiH i Ambasada Izraela u Tirani, nadležna i za BiH, osudile su organizaciju mise. Predstavnici građana, različite nevladine organizacije i udruženja najavili su proteste 16. maja u 11 sati.

Istraživanja koja su vodili slovenski povijesničari, govore da je na Križnom putu ubijeno skoro 14.500 Slovenaca, između 65.000 i 100.000 Hrvata. Procjene hrvatskog demografa Vladimira Žerjavića obično se uzimaju kao najrelevantnije. U svojoj knjizi "Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga" Žerjavić kaže da je na Križnom putu ubijeno oko 50.000 ljudi. 

Povodom najavljene mise u Katedrali Srca Isusova i ideoloških razlika te različitog gledanja na dešavanja iz 1945. godine, razgovarali smo sa profesorom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Tvrtkom Jakovinom.

Slobodna Bosna: U Katedrali u Sarajevu u subotu, 16. maja 2020. godine, održat će se misa za nastradale žrtve Križnog puta u Blajburgu. S najavom mise, mi u Bosni i Hercegovini suočeni smo s nekom vrstom sukoba između Bošnjaka i Hrvata, prvenstveno zato su većinski bošnjačke stranke ljevice i desnice osudile najavljenu misu, dok HDZ BiH i stranke okupljene oko nevladine udruge Hrvatski narodni sabor podržavaju misu i kardinala Vinka Puljića. Mislite li da će se odnosi Bošnjaka i Hrvata dodatno pogoršati s obzirom na to da se povijesno ne gleda isto na dešavanja iz 1945. godine, iako je, ruku na srce, značajan broj Bošnjaka, također, ubijen u Blajburgu?

- Misa koja je posve percipirana kao politički čin, sasvim sigurno neće donijeti ništa dobro niti Katoličkoj crkvi u BiH, Hrvatima u BiH, suradnji i lakšem životu sva tri naroda unutar BiH, pogledu međunarodne zajednice na Hrvate u BiH, a onda se neće povoljno odraziti niti na odnose Hrvatske i BiH, neće ojačati europski ili bilo koji lakši put u budućnost. Isto bih mogao reći i za ostale zajednice koje bi u istom dahu kada napadaju Puljića, morale sebi pogledati u lice i reći što i koliko su doprinijele same ovakvoj situaciji s proslavama osmanskog osvajanja Sarajeva i Bosne, sa četnicima po Republici Srpskoj. Zapravo, 1945. i rasprava o toj godini, zapravo vam je razgovor o ratovima 1990-tih, ali još nemamo snage da ta pitanja otvorimo, to nas tek čeka. Prije trideset godina, nitko nije imao želju učiniti ono što bi bila logična, znanstvena revizija prošlosti. Tada smo trebali, danas trebamo, vidjeti što se događalo i s onima koji su u povijesnim izvorima bili manje spominjani, morali bismo u dominantni narativ uključiti različita druga iskustva, pokazati nijansiranost onoga što se zbivalo. Međutim, kao i u politici, svi su, čini se, bili sretni s obrascem na koji smo nekada gledali i onim kako je Tito vladao, da stvar banaliziram. Jedini problem je, očito, bio što nismo MI vladali i nismo MI interpretirali prošlost. Tako su neki pomislili da su zločini od svibnja/maja do početka kolovoza/augusta 1945. ne samo posve jednaki kolaboraciji s nacistima, logorima i ubojstvima posvuda, genocidu i Holokaustu, već jedini zločini koje treba osuditi. Vrijedi to i za ignoriranje činjenice da ustaše nisu vidjele samo Katoličku crkvu ekskluzivnu i jednaku hrvatstvu, što se događa danas, već je muslimanska zajednica i vjera bila jednako hrvatska, kao i katolička. To isto tako znači da se Bošnjaci danas trebaju jasno o svemu odrediti, progovoriti, to ne treba biti tajna, baš kao što ne treba krivotvoriti niti davnije događaje i izmišljati druge, osmanske, tradicije. Ima, doduše, jedna vidljiva razlika u čitavom ovom šušuru s misom u Sarajevu u odnosu na slične događaje u Hrvatskoj: reakcije SAD-a i Izraela bile su puno brže i jasnije no što su to u Zagrebu. Mada se posljednjih godina vidi i osjeća kontinuirani i usklađeni nastup svih ambasada najrazvijenijh država oko suočavanja s prošlosti u Hrvatskoj, pa onda sugeriraju kako bi i Hrvati i Srbi trebali učiniti slično što su Nijemci, Francuzi, Kanađani, Britanci učinili s uspomenom na bitku kod Vimyja 1917, primjerice, stanje u BiH je očito delikatnije. (Inače, spomenik kod Vimyja Kanađanima izgrađen je od istog kamena koji je korišten za Dioklecijanovu palaču pa su to diplomati ovih zemalja iskoristili za poruku Zagrebu).

alt

Slobodna Bosna: Bošnjačke političke stranke uglavnom su se ogradile od Bošnjaka koji su ubijeni na Križnom putu, dok HDZ, koji za sebe tvrdi da je promicatelj i nositelj europskih vrijednosti, te ljude prikazuju kao žrtve komunističkog režima, iako je tamo bilo i ratnih zločinaca, a ne samo civila. Kakva se poruka, prema Vašem mišljenju, šalje Europskoj uniji, ali i žrtvama Holokausta najavljenom misom, koju je čak i Ambasada Izraela osudila?

- Što se tiče mise za poginule, jedna je stvar moliti za one koji su stradali. Oni koji su nekoga izgubili, ma kako da su ti ljudi bili ugodni, lijepi, dragi ili pošteni dok su bili živi, jedna je stvar. Mislim da to nikome ne možete oduzeti, mislim da je taj aspekt duhovnog, onoga što ljudima koji vjeruju znači Bog, posve nepovezano sa političkom institucijom i političkim djelovanjem koje ima svaka vjerska zajednica. Neki su izgubili djedove i ne znaju im groba. Ovo im može biti utjeha. No, to ne znači da je djed, svaki djed, istovremeno dobar ili mučenik za zajednicu. Simbiotička ili bliska veza političkih oligarhija i vjerskih zajednica druga je stvar i tu bi odgovornost trebala biti veća. Da je kardinalu Puljiću stalo do svih žrtava, onda bi se prisjetili u Jasenovcu onih koji doista nisu krivi za one na Bleiburgu, da im je stalo do svake hrvatske (ili katoličke) žrtve, onda bi znali što im je činiti na Neretvi i Sutjesci, gdje su najvećim brojem stradali katolici - Hrvati. No, to nikada nije bila namjera, jer politička platforma koju Crkva u Hrvata slijedi, ne uključuje ono što traži kršćanstvo, već ono što traži jedna druga ideologija, koja je dominantnija. Ne vrijedi to samo za katolike, ali je s obzirom na univerzalistički karakter katoličanstva, to tu vidljivije.

Slobodna Bosna: Je li u današnjoj Hrvatskoj više zastupljena priča u svakodnevnom govoru o Blajburgu i žrtvama komunizma nego što se priča o žrtvama NDH-a i gleda li se ponovo jednostrano na povijest Drugog svjetskog rata te kako to utječe na javno mnijenje u Hrvatskoj?

- Hrvatska je velikim dijelom izabrala poziciju poraženog u Drugom svjetskom ratu. Jedino kada vladajući HDZ mora govoriti o Franji Tuđmanu, kada nas posjećuju Izraelci i Amerikanci, na dan sjećanja na Holokaust i proboj iz Jasenovca, tada se to ne nosi. U svim ostalim danima, jedina je žrtva ona bleiburška. Otuda i ovakva reakcija u Sarajevu. Da je u Hrvatskoj o prošlosti bilo govoreno jasno, ne bi Bleiburg bio politički događaj. No, hrvatska vladajuća stranka je taj narativ izabrala, jer on je najlakši da se stvari uzbibaju, da se ljudi mobiliziraju, da se zaboravi na mnogo toga oko nas. Pogledajte parlamentarne izbore svih ovih ciklusa, svih trideset godina; uvijek vam je isto. Uvijek. Na svim predsjedničkim izborima postavlja se pitanje Tuđman ili Tito. Tito je mrtav 40 godina, ali je referentna točka. Zamislite kakva su to bijedna društva, ali kakve su to sjajne sredine za povjesničare koji se bave Hladnim ratom!

Slobodna Bosna: Ima li na revidiranje povijesti u Hrvatskoj utjecaj i jačanje ultradesničarskih političkih opcija u Europskoj uniji, prvenstveno snaga takozvanih euroskeptičara i populista?

- Povijesni revizionizam shvaćen na naš način, znači: svi "naši" nisu krivi, svi "njihovi" jesu. To je, ujedno, ponekad i jedini ili najvažniji sadržaj svih desničarskih grupacija i platformi. Oni koji su na vlasti, imaju i neke materijalne interese, ali vrlo malo drugih intelektualnih platformi. Takav je narativ u temeljima i stubovima na kojima počiva Hrvatska: braniteljima, vjerskim zajednicama i tajkunskim političkim elitama i bit će to tako dugo dok bude donosio materijalnu korist i glasove. Tek onda možete ga povezati sa populizmom i ostalim modernijim tendencijama u društvima Europe. Nikada, međutim, kada vam političari, pa i povjesničari, žustro i zapjenjeno govore o zbivanjima 1945, o osudi svih totalitarizama, ne govore o onome što se dogodilo, nego o sebi 2020. „Osuđujem sve totalitarizme“ ili „Vijeće Europe donijelo je rezoluciju“, jednako vam je kao kad rasist kaže: „Moj najbolji prijatelj je crnac, ali...“ ili „Odrastao sam sa Srbima, ali...“. Između komunizma i nacionalizma puno je manja razlika, no između obje te ideologije i liberalizma, odnostno onog što Europa izgrađena na pobjedi 1945. treba biti. Sve naše zemlje europskog jugoistoka imamo malo iskustva s europskim vrijednostima, ali jako puno znamo i o komunizmu i o nacionalizmu. Učenje ili neučenje iz tih povijesnih etapa najbolje vam pokazuje koliko je besmislena još jedna izreka – ona o povijesti kao učiteljici života.

(K. S.)

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...