Dragan Čović, lider HDZ-a BiH već 17 godina suvereno vlada strankom koja ima uporište službenog Zagreba, iz kojeg svako malo stižu oprečne tvrdnje od strane predsjednika RH Zorana Milanovića, koji otvoreno stoji uz secesionistu Milorada Dodika.

O prijetnjama suverenitetu i teritorijalnom integritetu države govorio je i profesor Daniel Serwer.

-Brine me kontinuirani izazov, posebno od predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, ali i od predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Dragana Čovića, suverenitetu i teritorijalnom integritetu države BiH, izjavio je Daniel Serwer, američki profesor na Univerzitetu "Johns Hopkins".

Serwer je ocijenio aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, odnose Srbije i BiH i evropski put Bosne i Hercegovine.

"Neke stvari koje se dešavaju svakodnevno u Bosni i Hercegovini su ustaljeno funkcionisanje demokratskog režima. Ali ono što me brine je kontinuirani izazov, posebno od Dodika, ali i od Čovića, suverenitetu i teritorijalnom integritetu države, i to nije nešto normalno", rekao je Serwer.

Istakao je da se Bosna i Hercegovina godinama suočava s ozbiljnim političkim krizama, napominjući da su u budućnosti čak moguće još veće krize i problemi.

"Nisam siguran da je ovo najgore što smo vidjeli, a američka ambasada zaista govori prave stvari. Volio bih da Evropska unija (EU) učini isto", kazao je Serwer.

Naglasio je također da se secesija kojom otvoreno prijete neki političari u bh. entitetu RS ne može desiti mirnim putem bez sukoba.

"Svakako se nadam da se to neće desiti. Mislim da se to ne može dogoditi mirnim putem ili bez velikih pomjeranja stanovništva. Veliki rizik će uslijediti ako Ukrajina bude podijeljena. Tada će Beograd i Zagreb biti ohrabreni da razbiju Bosnu i Hercegovinu", rekao je američki profesor.

Smatra da su Srbija i Rusija u velikoj mjeri odgovorni za "destabilizirajuće ponašanje" Dodika i izazivanje tenzija u Bosni i Hercegovini.

"Dodik ne bi opstao bez podrške Beograda i Moskve. Oni su suodgovorni za njegovo destabilizirajuće ponašanje", istakao je ovaj profesor.

Dotakao se i evropskog puta BiH, napominjući da bh. vlasti moraju što prije provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava ako žele napredovati na putu prema EU.

"Mislim da Bosna i Hercegovina ne može implementirati acquis communautaire (pravna stečevina Evropske unije) ili uspostaviti sistem koji ispunjava kopenhaške kriterije bez implementacije odluka Evropskog suda za ljudska prava. Napredak će biti spor dok se to ne dogodi", rekao je.

Na kraju je ocijenio i rad aktuelnog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, istakavši da bi trebao vratiti autoritet koji je ranije imao Visoki predstavnik.

"Schmidt je po mom mišljenju napravio ozbiljne greške, posebno u promjeni pravila za brojanje glasova nakon izbora. On treba da vrati autoritet koji je ranije imao Visoki predstavnik. Zbog toga mora biti oprezan i osigurati da ima podršku i EU-a i SAD-a. Sumnjam da bi dobio podršku EU-a za zabranu djelovanja nekih političara, koliko god bih lično volio da se to uradi", kazao je Serwer.

Jasno je da Miloradu Dodiku leđa „čuva“ Aleksandar Vučić i režim u Beogradu, a sve je potvrđeno i usvajanjem deklaracije na takozvanom Svesrpskom saboru u Srbiji koja je usvojena i u parlamentu bh. entiteta Republika Srpska.

No, s druge strane, Dragan Čović ima uporište službenog Zagreba, iz kojeg svako malo stižu oštre izjave od strane predsjednika RH Zorana Milanovića, koji otvoreno stoji uz secesionistu Milorada Dodika.

-Percepcija je da je za hrvatske interese bošnjačka strana trenutačno puno opasnija od srpske, te da bi Srbe trebalo iskoristiti protiv Bošnjaka, kazao je za „Slobodnu Bosnu“ povjesničar Tvrtko Jakovina.

Zašto je Hrvatska nezainteresovana za pridruživanje Bosne i Hercegovine EU?

-Zato što nije u stanju osmisliti tu politiku.

Da, ali zašto nije to u stanju?

-Zbog hrvatskog nacionalizma. Hrvatska ima takav nacionalizam. Percepcija je, na primjer, da je za hrvatske interese bošnjačka strana trenutačno puno opasnija od srpske, te da bi Srbe trebalo iskoristiti pritiv Bošnjaka. Takva se politika vodi. 

Za razliku od Hrvatske, Nizozemska ili Francuska, razmišljajući o BiH, zapravo razmišljaju o Bosancima i Hercegovcima. O svima! Oni žele riješiti pitanje BiH tako što će tražiti od Brisela rješenje i za Čajniče i za Bihać, i za Mostar i za Tuzlu. Ako taj prostor ulazi u EU, onda tamo idu i Srbi iz Sanskoga mosta i iz Čajniča, i Hrvati iz Ravnog i okolica Drvara. To bi trebalo biti i hrvatska politika u BiH. Koje nema. Godinama. Nakon Herceg-Bosne i ratnih godina, Hrvatska je najprije izabrala otpustiti Hrvate iz BiH. Zbog ulaska u EU, Zagreb je otpustio tu politiku: nije se znao nositi sa porazom u BiH, pa ju je pustila.

Prethodno je toj politici presuđeno u Hagu.

-Točno. Ali to možda ne misle svi. Hrvatska, primjerice, ima ministra vanjskih poslova, koji čestita onima što relativiziraju broj umrlih u Jasenovcu. A to što je presuđeno, i to su dva hrvatska lica. Hrvatska ima jedno lice za unutarnju upotrebu, lice za Herceg-Bosnu;  drugo je negdje u Briselu i u zagrebačkim salonima. Ali je uvijek i jedno i drugo. Zato je toliko neuspješno. Jer u BiH danas imate manji broj Hrvata, ta se zemlja nije mnogo pomaknula, nemamo izgrađeno povjerenje među narodima, nacijama; dvanaest godina Zagreb nema kontakta sa hrvatskim članom Predsjedništva… Da li je onda ta politika produktivna? Ne bih rekao.  

Integralni intervju s Jakovinom pročitajte OVDJE!