"SB" EKSKLUZIVNO OTKRIVA: Obilježavanje 50. obljetnice stradanja "nevinih žrtava Bleiburga" održano je u ratnom Sarajevu 1995. i trajalo je četiri dana!

U Sarajevu je prije tačno 25 godina, dakle u vrijeme rata i opsade grada, obilježena 50. obljetnica bleiburške tragedije!

  • Mini market

  • 14. Maj 2020  14. Maj 2020

  • 4

Piše: SENAD AVDIĆ 

Iako se tog događaja danas sjeća malo ko od Sarajlija, što znači i da je prošao ispod radara tadašnjih medija, ali i da ga nije obilježio nikakav pažnje vrijedan incident, plakat koji je sačinio "Odbor za obilježavanje obljetnice nevinih žrtava bleiburške tragedije", svjedoči da je sve zamišljeno i realizirano vrlo ambiciozno i precizno. 

MISE I CVIJEĆE ZA "NEVINE ŽRTVE" BLEIBUIRGA  

"U povodu 50. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata i sjećanja na bleiburške i sve nevine žrtve ovog stoljeća na našim prostorima služit će se mise u svim župama", stoji u najavi ovog događaja koji je trajao čak četiri dana, od 13. do 16. maja 1995. godine.

Mise za "nevine žrtve Bleiburga" počele su se održavati 13. maja u crkvi u Novom Gradu, nastavljeno je 14. maja u crkvi na Stupu, Katedrali, Crkvi Presvetog Trojstva u Novom Sarajevu te Crkvi svetog Josipa na Marindvoru i crkvi u naselju Briješće.

Centralna komemorativna manifestacija održana je 15. maja u Kamernom teatru 55, nakon čega je, po odštampanom programu,  "organizirano polaganje vijenaca na mjestima stradanja nevinih žrta". U medijima u Hrvatskoj objavljena je fotografija na kojoj je zabilježeno mnoštvo građana Sarajeva okupljenih na mostu Drvenija, s kojeg su bacali cvijeće u Miljacku.

Iza obilježavanja 50 obljetnice "stradanja nevinih žrtava Bleiburga" stajao je Odbor za obilježavanje tog danas kontroverznog, a u to vrijeme marginalnog događaja. Prema informacijama do kojih je došao portal "SB", inicijativa za ovu komemoraciju potekla je u tadašnjem Veleposlanstvu Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Prvi veleposlanik Hrvatske Zdravko Sančević, rođen u Tesliću, bio je dijete hrvatskih emigranata koji su bili pripadnici poražene NDH vojske i nakon rata odselili su se u Venecuelu. Sančević se odmah na početku rata u Hrvatskoj vratio u susjednu zemlju, prijavio se u Hrvatsku vojsku kao običan vojnik, a kasnije je angažiran u diplomatiji. Sarajevo je bila njegova prva diplomatska misija. Drugi čovjek hrvatskog Veleposlanstva 1995. godine bio je general Mate Šarlija Dajidža (rođen kao Nijaz Batlak), također dugogodišnji emigrant (u Kanadi) i pripadnik ustaških snaga u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata.

Prema informacijama našeg portala, važnu ulogu u Odboru za obilježavanje obljetnice Bleiburga imao je i Sarajlija Izet Riđanović. Riječ je o sinu Mehmeda Riđanovića, istaknutog poltičara i vjerskog radnika prije Drugog svjetskog rata, koji se stavio u službu Nezavisne države Hrvatske u Sarajevu. Dobio je čin pukovnika i  bio zamjenik zloglasnog ustaškog ratnog zločinca Maksa Luburića. Prema nekim izvorima, Luburić je vrlo slabo poznavao Sarajevo prije nego što je 1941. godine poslan na službu u glavni grad Bosne i Hercegovine pa mu je pukovnik Mehmed Riđanović u tom smislu bio dragocjen saradnik. Nakon sloma fašističkih vlasti u maju 1945. godine, Mehmed Riđanović pridružio se s familijom koloni poražene vojske i na tom putu je u Austriji ubijen od partizanskih jedinica. Njegov sin Izet Riđanović, poznati sudski prevoditelj, tada je bio dječak i uspio je preživjeti. 

ZAŠTO JE TADA MOGLO, A SADA NE MOŽE

Početkom devedesetih bio je vrlo aktivan u udruženjima koja su se bavila zločinima komunista i blizak strukturi Mladih muslimana okupljenih u Stranci demokratske akcije. Najbliže je sarađivao sa potpredsjednikom SDA Omerom Behmenom, s kojim je djelovao u rasvjetljavanju partizanskih i komunističkih zločina tokom Drugog svjetskog rata i poraća.

Danas, dvadeset pet godina nakon ovog događaja, kada je javnost uznemirena, a politička scena antagonizirana najavom održavanja mise za žrtve Bleiburga u sarajevskoj Katedrali, koja je najavljena za subotu, 16. maja, nameće se pitanje kako je i zbog čega tih majskih dana 1995. godine slična, pa i ambicioznija i sadržajnija manifestacija prošla bez ikakvih tenzija, dapače, skoro nezapaženo. 

Treba, ako se to hoće razumjeti, imati u vidu kontekst u kojem se ova manifestacija odvijala, prije svega onaj ratni i sigurnosni, jer su u to vrijeme Sarajevo i njegovi građani živjeli u specifičnom raspoloženju, u iščekivanju početka pokušaja deblokade grada, koja je počela desetak dana kasnije i, nažalost, okončana potpunim vojničkim neuspjehom. Sarajevo je tokom cijelog  maja 1995. živjelo pod pojačanim djelovanjem agresorske artiljerije tako da je malo ko obraćao pažnju na kulturne, vjerske i slične događaje u gradu. Bilo je važnijih i prečih poslova. Treba, također, imati na umu da se sve dešava godinu nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma između Bošnjaka i Hrvata, kojim je uspostavljena Federacija BiH, odnosno vrlo krhko savezništvo, koje bošnjačke vlasti u Sarajevu nisu ničim željele narušiti. Majska deblokada Sarajeva pripremana je djelimično i u saradni s jedinicama Hrvatskog vijeća obrane pa bi bilo kakve političke razmirice povodom obilježavanja obljetnice Bleiburga mogle imati reperkusije na vojnu saradnju i taj tada vitalni projekt. 

Također, vrlo je važno znati kada se govori o ovom događaju, održanom nekoliko dana nakon Svjetskog dana pobjede nad fašizmom (9. maj), da je odnos tadašnjeg bošnjačkog rukovodstva prema zločinima komunizna, kao i antifašizmu, bio prilično ambivalentan, dvostruk i rastezljiv, ovisno o vanjskim okolnostima i poltičkoj pragmi.  Dakle, bitno drugačiji nego što se javno deklarira posljednjih sedmica. Potrebno je imati u vidu i činjenicu da je među "nevinim" žrtvama u Bleiburgu bio veliki broj muslimana, pripadnika ustaških i domobranskih vojski, ali i njihovih familija koje su se s njima povlačile. Neki izvori spominju brojku od desetak hiljada muslimana ubijenih nakon pada Nezavisne države Hrvatske.

(SB) 

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...