Ivancov naglašava da je apsurdno da se BiH i dalje nalazi "pod posmatranjem" visokog predstavnika, koji se postavlja iznad demokratski izabranih institucija.

"Kritike na njegov račun ne upućujemo samo mi, već i mnoge političke snage u BiH koje pokazuju snažno nezadovoljstvo zbog ponašanja visokog predstavnika i zalažu se za ukidanje njegove funkcije", rekao je Ivancov za rusku „Gazetu".

On je naglasio da postojanje visokog predstavnika nema praktični smisao, budući da u zemlji odavno vlada mir i stabilnost, BiH se odavno već pokazala kao odgovoran i poštovan član međunarodne zajednice, bila je i izabrana članica Savjeta bezbjednosti UN-a, predsjedavala je Komitetom ministara Savjeta Evrope.

Ivancov tvrdi da će se situacija u BiH promijeniti nabolje onda kada budu stvoreni uslovi da se svi narodi osećaju u svojoj zemlji kao kod kuće, umjesto što su podvrgnuti konstantnom presingu samo zbog toga što imaju svoje mišljenje o bilo kom važnom pitanju.

On je uvjeren da je budućnost BiH u ravni ostvarivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u onom obliku u kojem je potpisan 1995. godine.

"Tamo su predviđeni potrebni mehanizmi radi obezbeđivanja balansa snaga svih naroda u BiH i njena dva entiteta, zato je prosto neophodno njihovo poštovanje. Nekome se takav sistem može učiniti glomaznim i neefikasnim, ali je potpuno funkcionalan, a za ovdašnje prilike je krajnje nezamenjiv", ističe Ivancov.

On upozorava da je „čeprkanje“ po Ustavu BiH otvaranje "Pandorine kutije" čije posljedice mogu biti nekontrolirane i opasne i da zato nema potrebe za "Dejtonom dva".

"Vjerovatno treba razjasniti kako postepeno `zatvoriti` anekse mirovnog sporazuma kojih ima 12, a koji regulišu različite aspekte obezbjeđivanja mira u zemlji. „Na primjer, smatramo da je visokom predstavniku u BiH, čiji je mandat propisan u aneksu 10, odzvonilo. Bilo bi veoma simbolično, lijepo i korisno da se taj aneks zatvori taman uoči 25 godina od potpisivanja mirovnog sporazuma u decembru. Time se potvrđuje status BiH kao suverene i nezavisne zemlje, gdje odgovornost za situaciju u zemlji pada isključivo na njene narode", naglašava Ivancov.

On smatra da takav stav sva tri naroda mora biti polazna tačka za povlačenje mehanizma spoljnog protektorata, inače će u protivnom to već dobiti karakter kolonijalne uprave.

Govoreći o odnosima BiH i Ruske Federacije i mogućnostima proširenja bilateralne saradnje, Ivancov navodi da je Rusija jedan od ključnih investitora u BiH i spada u vodeće spoljnotrgovinske partnere, ali postoje određena razmimoilaženja u stavovima, prije svega političkog karaktera.

"Želio bih da vidim u većoj mjeri konstruktivno razumijevanje uloge Rusije od niza političara u Federaciji BiH", poručuje Ivancov.

On je istakao da poseban osvrt zaslužuju veze Rusije sa Republikom Srpskom, gdje je odavno obezbijeđen najviši nivo povjerenja, prijateljski i bratski karakter odnosa.

"Na to smo beskrajno ponosni. Ostvarujemo cijeli niz humanitarnih projekata u ekonomskoj i kulturno-humanitarnoj sferi, radimo na novim zanimljivim inicijativama, što uzdiže našu saradnju na kvalitativno novi nivo. Tradicionalno intenzivni karakter nose politički kontakti između lokalnog srpskog i ruskog državnog vrha što ćemo i nadalje podsticati i proširivati. Usput, njih ne ometa ni trenutna situacija oko korona virusa, tako da se najtješnji kontakti i dalje održavaju", kazao je Ivancov.