Uvoz sektora u tom periodu, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, iznosio je 1.022.030.615. KM i veći je za 1,86 posto.

- Uslijed ekonomskih teškoća uzrokovanih pandemijom očekivalo se da će doći do pada izvoza, ali do toga nije došlo kada se posmatra period januar – april 2020.  Međutim, u određenim podsektorima zabilježeni su negativni rezultati. Najveći pad izvoza bilježi se kod mlijeka i mliječnih proizvoda 6,09 posto (mlijeko i pavlaka sa dodatim šećerom te fermentisani proizvodi), pivo 5,88 posto, bezalkoholna pića i vode 10,33 posto, šećer 61,71 posto, voće i prerađevine od voća 3,88 posto – navode iz VTK BiH.

Rast izvoza je postignut kad je riječ o mesu i prerađevinama od mesa 115,89 posto (goveđe meso, meso peradi 51,82 posto, konzervirani proizvodi 104,98 posto), riba i riblje prerađevine 42,77 posto (smrznuta riba 103,87 i konzervirana riba 345,31 posto), te brašno 34,4 posto.

Značajan rast izvoza zabilježen je kod goveđeg mesa jer je u ovom periodu počeo da se odvija izvoz u Tursku (7.718.639 KM), zatim mesa peradi (Crna Gora, Srbija, Švedska - novo tržište), te ostalih konzerviranih proizvoda.

Značajno je spomenuti i rast izvoza konzervirane ribe više od tri miliona KM, a glavna izvozna tržišta su zemlje EU i CEFTA-e.

Kada je riječ o brašnu, obim vanjskotrgovinske razmjene u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 22,8 miliona KM, od čega je izvoz  5,8 miliona KM, a uvoz nešto manje od 17 miliona  KM. Izvoz je rastao za 42,87 posto, a uvoz 23,37 posto. Izvoz brašna od pšenice rastao je za 42,82 posto. Vodeća tržišta za izvoz brašna bila su Turska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, dok su uvozna tržišta Srbija, Hrvatska i Austrija.

(Fena/SB)