Problem je u sporim sudskim sporovima koje vode određeni povjerioci, a koje je dodatno usporila epidemija virusa korona. 

Ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da stečajni upravnici ne žele da rizikuju da izazovu nove sudske sporove, pa stečajnu masu čuvaju dok pravna strana raspodjele novca ne bude kristalno jasna. 

Iz advokatske kancelarije Sajić, koja zastupa nekoliko povjerilaca, kažu da je upravo glavna kočnica za raspodjelu sredstava pristisnuta u Investicioni-razvojnij banci (IRB), jer oni pokušavaju da povrate sav novac koji su plasirali putem tih banaka.

"Oni žele da dobiju isključivo pravo na povrat novca od stečajne mase", kaže Aleksandar Sajić.  

U IRB-u, koja je u vlasništvi Vččade RS, odbacuju optužbe i kažu da ne koče oni isplatu stečajne mase već mnogobrojne tužbe.

"Dok se ne završe tužbe i drugi povjerioci usaglase, neće biti moguće isplatiti stečajnu masu. Kod obe banke postoji više sudskih postupaka koji se vode od strane  više povjerilaca koji imaju značajna potraživanja prema bankama, te najveći broj tih sporova još nije okončan.  Dakle, bilo bi zlonamjerno tvrditi da IRBRS  koči isplatu stečajne mase, već mnogobrojne tužbe", saopštili su iz IRB – a.

Pored spora sa IRB-om, sredstva su rezervisana i zbog tužbe "Ukio banke" koja je teška blizu 40 miliona maraka, a koju zastupa upravo advokatska kancelarija "Sajić". 

Iz advokatske kancelarije Sajić kažu da se ipak može naći model raspodjele barem jednog dijela novca koji je do sada prikupljen tokom stečaja ovih banaka.

Stečaj u "Bobar banci" je pokrenut početkom 2017. godine, da bi samo nekoliko mjeseci kasnije istim putem krenula i "Banka Srpske".

Iako je od tada prošlo više od tri godine, do danas nije održana nijedna dioba pa se novac svakodnevno gomila na računim.